Clemens Fuest, pročelnik Leibnizovog instituta za ekonomska istraživanja pri sveučilištu u Münchenu - poznatijeg pod kraticom ifo, za postaju ARD objašnjava kako i Njemačka ima što naučiti od Francuske kad je u pitanju gospodarstvo. Jer je veliko pitanje hoće li gospodarski rast Njemačke ove godine premašiti i pola postotka, Francuski je 2022. bio 2,5% a makar će ove godine biti niži, ipak se čini razmjerno stabilnim.

Što Njemačka može naučiti od Francuske? Najprije, Pariz je uspio posljednjih godina provesti niz reformi kojima potiču gospodarstvo: „Smanjili su porez, značajno su ograničili porez na imovinu kakav tamo postoji, promijenili su čitav niz propisa. Osnovali su državne institucije čija je zadaća pomoći osnivanje novih poduzeća. Sve to je imalo pozitivan učinak. Istovremeno, mora se reći kako se Francuska također izuzetno zadužila. To baca sjenku na ovaj učinak. Državni dug je trenutno 110% BDP-a. Njemački bilježi lošiji gospodarski rast, ali je i njen državni dug mnogo manji. S te strane, Francuska stoji lošije, što bi joj u nekoj budućnosti mogao biti problem. Dakle, ne trebamo oponašati sve što Francuzi rade", smatra Fuest.

Infrastruktura, pomoć ženama, obrazovanje...

Što bi onda bile najvažnije reforme za poticanje gospodarstva? „Da bismo bili ekonomski uspješni, moramo stvoriti i uvjete za to. Njemačka trenutno ima najviše poreze za tvrtke među državama G7. Jedva se što čini za razvoj infrastrukture, Francuska je na tom polju više investirala - to odmah vidite kad se vozite po autocestama Francuske. Vlada u Parizu izuzetno mnogo ulaže u obrazovanje, prekvalifikaciju i usavršavanje. U Njemačkoj smo se predugo oslanjali na naš, inače odličan dualni sustav obrazovanja, ali trebamo uopće više ulagati u obrazovanje. Francuska ima izuzetno razvijen sustav skrbi za djecu. Zbog toga je stopa zaposlenosti žena veća nego u Njemačkoj gdje su većinom žene one koje ostaju kod kuće kako bi se skrbile za djecu. Upravo tu mislim kako možemo mnogo naučiti od naših susjeda Francuza", kaže Fuest.

Isto tako, pročelnik minhenskog ekonomskog instituta ističe i na broj novih tvrtki koje nastaju u Francuskoj jer i država želi ukloniti prepreke za nove poduzetnike. Tamo je sad i državna agencija kojoj se mogu javiti poduzetnici ako su suočeni sa previše birokracije i propisa. Sve je to jasna poruka koja glasi: 'dobro su došle nove tvrtke, dobro su došle i strane investicije'. Bilo bi odlično kad bi i Njemačka dala takvu poruku.

Bavimo se sami sobom

Clemens Fuest je zapravo dugo vremena bio i članom stručnog tijela suradnje Njemačke i Francuske, ali priznaje kako zapravo obje zemlje jedva da uopće i gledaju što i kako radi njihov susjed. Politika i Berlina i Pariza je prije svega usmjerena na domaća zbivanja - i na predstojeće izbore. "Premalo gledamo prema Europi. Ne radi se samo o tome da učimo jedni od drugih, nego i da surađujemo. Da zajedno unaprijedimo Europu, razvijemo unutrašnje tržište, jače povežemo tržišta kapitala. Radi se o tome da privučemo više investicija u Europi i unaprijedimo obrambenu politiku. Teško da možemo sebi priuštiti veće obrambene izdatke. Ali, kada bismo surađivali, mogli bismo uštedjeti mnogo novca. Još uvijek je tako da vlade ljubomorno paze da su, na primjer, javni natječaji u  Francuskoj usmjereni samo prema francuskim poduzećima ili obrnuto, da njemačka industrija ima koristi od njemačkih javnih natječaja. Moramo biti otvoreniji, moramo surađivati. Jer u globalnom svijetu, obje zemlje nisu dovoljno velike da bi opstale same", kaže Fuest.

Politički diktat gospodarstvu

Već i načela politike Berlina i Pariza se razlikuju u mnogim elementima, iako se opet čuje kako "njemačko-francuski motor" europskog ujedinjenja posustaje. Tako je to i u gospodarstvu, misli pročelnik instituta ifo: "Tu postoje različita mišljenja o ulozi države u gospodarstvu uopće. U Njemačkoj su nepovjerljivi kada država snažno utječe u gospodarstvo, u Francuskoj je rašireno mišljenje kako je i zadaća politike usmjeravanje gospodarstva. Mora se reći kako je Njemačka u prošlosti bila uspješnija: njemačka industrija je mnogo veća od francuske, Njemačka je bila uspješnija i u izvozu. Ali to su jednostavno različite filozofije. Mislim da ovdje treba više razgovarati i pokušati se približiti. Ipak, postoje i zajednički interesi. Francuski predsjednik Emmanuel Macron i kancelar Olaf Scholz su naglasili da žele dalje razvijati unutrašnje tržište EU. Žele jače surađivati u bankovnoj uniji. Sada to samo trebaju provesti stvari u djelo", kaže predsjednik ifo instituta Clemens Fuest

Što je sa državnim zaduživanjem? Bi li i Njemačka ipak trebala popustiti uzde u mjerama štednje? „Kod određenih investicija ima dobrih razloga da se oni plaćaju zaduživanjem. Problem je u tome što je u Francuskoj najveći dio ovog porasta duga otišao na potrošnju. I to je uvijek rizik. Kad političarima dopustite stvarati dugove, onda je u političkoj svakodnevici veliki pritisak da se povećaju troškovi i potrošnja ili udovolji interesnim grupama. To znači da ne biste trebali početi sa zaduženjima, već se trebate usmjeriti na to da napravite neophodne investicije i razvijete koncepte. Tek tada možete razgovarati i o većem zaduživanju. Međutim, moramo imati na umu da u Njemačkoj imamo gotovo potpunu zaposlenost a manjak radne snage. Ako želite više investirati, nije dovoljno samo stvarati dugove. Netko mora i realizirati te investicije, mora graditi ceste, širiti telekomunikacijske mreže i tako dalje. To znači da već treba preraspodijeliti resurse. Prevedeno na fiskalnu politiku, to znači da morate preusmjeriti troškove. Ovo se ne može financirati samo zaduživanjem. To se odnosi i na troškove obrane, smatra Clemens Fuest za postaju ARD.

 

jr(ARD)