Prošlog tjedna tijekom svog, povremeno ljutitog govora u Bundestagu kancelar Olaf Scholz pokušao je oporbi uputiti pomirljive tonove: „Moj prijedlog, moj apel ovom domu glasi: tamo gdje imamo jedinstveno mišljenje, ponašajmo se jedinstveno. To bi bilo dobro za našu zemlju." Odmah zatim podsjetio je na neke od mnogih nacrta zakona koji se sada nalaze u zakonodavnoj proceduri, a koje bi želio progurati prije kraja svog mandata – među njima zaštitu Ustavnog suda, povećanje dječjeg doplatka i smanjenje poreza. 

Scholzove riječi uglavnom su bile usmjerene oporbenom bloku desnog centra koji čine Kršćansko-demokratska unija (CDU) i njezina bavarska sestrinska stranka Kršćansko-socijalna unija (CSU). Oni sada, nakon raskida Scholzove koalicije s liberalima (FDP), drže ključeve političke većine u Bundestagu. 

Friedrich Merz, lider zastupničke grupe CDU/CSU (i mogući budući kancelar), upozorio je šefa njemačke vlade da njegova stranka neće biti „rezervni igrač za vašu raspalu koaliciju“. Ipak, kako primjećuju promatrači, prostor za suradnju između stranaka postoji. I doista, za jedan ili dva nacrta zakona Merzova stranka mogla bi imati interes da se usvoje prije izbora za Bundestag 23. veljače 2025. 

Rizici za CDU 

Jedan zakon je u stvari već usvojen u četvrtak, uz podršku svih stranaka u Bundestagu, osim krajnje desničarske Alternative za Njemačku (AfD) i socijalističke Ljevice: zakon koji regulira nasljeđivanje farmi. No, to je relativno malo i može se pokazati kao iznimka, jer suradnja sa Scholzom predstavlja taktički rizik za CDU u predstojećoj predizbornoj kampanji. 

Ursula Münch, direktorica neovisne Akademije za političko obrazovanje iz Tübingena, smatra da će CDU u narednih nekoliko tjedana nastojati što manje surađivati s manjinskom vladom Scholzovih socijaldemokrata (SPD) i Zelenih. 

„Čak i u vezi s onim zakonima za koje bi CDU mogao smatrati da ih vrijedi usvojiti, uvijek će osjećati pritisak da na taj način ne poboljša Scholzov imidž“, ukazuje Münch za DW. Merz će također biti vrlo svjestan toga da će ga svaka takva suradnja izložiti napadima Alternative za Njemačku (AfD) i populističkog Saveza Sahre Wagenknecht (BSW), koji ne propuštaju priliku da CDU i SPD predstave kao nerazdvojne dijelove istog „kartela“ političkih elita. 

Zajamčeno usvajanje: zaštita Ustavnog suda 

Za sada je sigurno da će jedan od velikih Scholzovih planova sigurno dobiti podršku stranaka Unije CDU/CSU: onaj o najvišem sudu Njemačke. Taj nacrt zakona, u čijoj su izradi sudjelovali i zastupnici CDU-a, osigurao bi da broj sudaca (16), njihov mandat (12 godina) i njihova maksimalna starost (68) budu fiksirani u njemačkom Ustavu. Ujedno, poseban nacrt zakona definira alternativne puteve za izbor sudaca, ukoliko u njemačkom parlamentu dođe do blokade. 

Ti zakoni bi učinkovito spriječili AfD – ili bilo koju drugu stranku koja osvoji više od trećine mjesta u Bundestagu – da blokira izbor novih sudaca Ustavnog suda ili promijeni pravila koja to definiraju. S obzirom na to da bi AfD na izborima u veljači potencijalno mogao značajno povećati broj svojih zastupnika u Bundestagu, smatra se da je od vitalnog značaja da se taj zakon usvoji sada. 

Dobre šanse za usvajanje: porezne olakšice i podrška Ukrajini 

No, za sve ostalo što je Scholz planirao potrebni su pregovori – a iz CDU-a i CSU-a su već rekli da će početi te pregovore tek nakon što Scholz zatraži glasanje o povjerenju vladi 16. prosinca, što bi omogućilo raspisivanje prijevremenih izbora. 

Podrška Njemačke Ukrajini za sada je sigurna stvar, budući da se SPD, CDU i Zeleni slažu da je to nužno. Međutim, bivša koalicijska vlada nije uspjela dogovoriti proračun za 2025. godinu (zbog čega se i raspala), što znači da dodatna podrška Ukrajini još nije dogovorena – iako na dosadašnje odluke to ne utječe. Zato se Scholz nada da će CDU pristati ranije poslati više novca Ukrajini, iako je to još uvijek predmet razgovora. 

Još jedan projekt koji bi mogao dobiti podršku CDU-a jest pronalazak dodatnih paketa pomoći za podršku posrnuloj njemačkoj industriji. To je bila i glavna tema Merzova govora u srijedu u Bundestagu, ali i prije toga, na tzv. „industrijskom summitu“ u listopadu kojem je prisustvovao i Scholz, a kada su se vodeća industrijska udruženja požalila na visoke troškove energije u Njemačkoj. Scholz želi uvesti ograničenja za troškove energije za industriju, a Merz bi mogao biti spreman na to, ali samo ako procijeni da je to toliko hitno da ne može čekati dok on ne postane kancelar. 

Također, plan koji ima šanse za usvajanje, bez obzira podrži li ga CDU i CSU ili ne, jest smanjenje poreza kako bi se spriječila pojava tzv. „hladne progresije“ – fenomena kada netko nakon povećanja plaće automatski prelazi u viši porezni razred, pa mu onda veći porez „pojede" povišicu. To može dovesti do smanjenja potrošnje i tzv. „fiskalnog otpora" ekonomiji. 

Ta porezna olakšica bila je zahtjev liberala, od kojih se sada očekuje da podrže taj plan, unatoč oštrim podjelama po drugim pitanjima. To bi navodno koštalo 23 milijarde eura, što znači da bi moglo ostaviti rupu u vladinim financijama. 

Male šanse: mirovinska reforma i dječji doplatak

Scholz će vjerojatno morati oprostiti se od mnogih svojih velikih planova. Mirovinska reforma, koju je izradilo Ministarstvo rada predvođeno njegovim SPD-om, značila bi da se razina mirovine sve do 2039. godine zadrži na 48 posto prosječnog osobnog dohotka. 

Paket je uključivao i uvođenje mirovina zasnovanih na dionicama, što bi trebalo rasteretiti sustav mirovinskog osiguranja korištenjem prihoda iz fonda od 200 milijardi eura koji se financira kreditima i burzovnim investicijama. I CDU i liberali jasno su stavili do znanja da taj prijedlog neće podržati, uz obrazloženje da bi održavanje mirovina na visokoj razini ugrozilo mlađe generacije. 

Još jedan plan SPD-a čija se provedba sada čini malo vjerojatnom je povećanje dječjeg doplatka s 250 na 255 eura mjesečno. To će vjerojatno morati pričekati usvajanje proračuna za 2025. u budućem sazivu parlamenta. Bundestag bi teoretski mogao usvojiti to po posebnom postupku, ali, kako procjenjuje Ursula Münch, „mislim da CDU neće učiniti Scholzu tu uslugu“. 

*ovaj članak je najprije objavljen na engleskom jeziku