U Nepalu, milijuni ljudi i dalje su pod dojmom antikorupcijske pobune koju supredvodili mladi ljudi u gradovima i koja je srušila vladu Khadge Prasada Sharme Olija. Njegova se vlast raspala u samo nekoliko dana – toliko brzo da neki Nepalci sada nagađaju jesu li demonstranti možda imali pomoć iz inozemstva. Čestitka duhovnog vođe Dalaj Lame, koji se rijetko oglašava na takav način, dodatno je potaknula rasprave na društvenim mrežama.

Jesu li pobunu izveli sami Nepalci?

Drugi, međutim, tvrde da je revoluciju izveo isključivo nepalski narod. „Kampanja generacije Z često se uspoređuje s pokretima u Bangladešu, Šri Lanki ili Siriji. Ali ne smije se zaboraviti da je ovo manje rezultat vanjskog utjecaja, a više revolucija koju su pokrenuli i njegovale nepalske vođe ovdje”, napisao je novinar iz Katmandua Devendra Batarai u nedavnoj kolumni.

Politologinja Sucheta Pyakurel rekla je za DW da je pad vlade bio rezultat „revolucije masovnog nezadovoljstva“ izazvanog nedostatkom perspektive i raširenim nepotizmom. Ujedno je ukazala i na „povezanost između suvereniteta i vanjskog utjecaja“. „Kako gubimo kontrolu nad državnim institucijama i tržištem, a mnogi mladi odlaze u inozemstvo raditi — vanjski utjecaj prirodno raste”, izjavila je ona.

Nepalska vanjska politika na rubu

Nepal, himalajska zemlja s gotovo 30 milijuna stanovnika između Indije i Kine, godinama se suočava s političkom nestabilnošću. Od usvajanja novog ustava 2015. pa do najnovijih nemira, zemlja je imala osam vlada, koje su naizmjence vodila tri čelnika: Oli iz Komunističke partije (CPN-UML), Sher Bahadur Deuba iz Nepalskog kongresa i Pushpa Kamal Dahal iz CPN-a (maoistički centar).

Dijelovi nepalske političke scene — posebno ljevičarske snage i zagovornici monarhije — više su puta tvrdili da su strane sile poput Indije, SAD-a i EU odgovorne za česte političke preokrete u zemlji. Kina se tu uvrštava tek odnedavno, nakon što je počela blijedjeti slika o njezinoj „tihoj diplomaciji“.

Službeno, Katmandu provodi „nesvrstanu vanjsku politiku“ — princip koji je uveo kralj Prithvi, ujedinitelj suvremenog Nepala 1768. godine. Ključni element te politike glasi: „prijateljstvo sa svima, neprijateljstvo ni s kim“, radi osiguravanja diplomatske i razvojne potpore, osobito iz Indije i Kine. Ali u moderno doba Nepal gleda na SAD kao na svog „trećeg susjeda“ zbog globalnog američkog utjecaja. Istodobno, i Indija, i Kina, i SAD imaju stvarne interese u Nepalu te ih zabrinjavaju nagli politički preokreti.

Između Indije i Kine

Nepal i Indija imaju duboke kulturne, ekonomske i sigurnosne veze te dijele granicu dugu 1751 kilometar. Zbog bliskosti, Indija odmah osjeća posljedice nestabilnosti u Nepalu. Sigurnost joj je glavni prioritet, ali jednako želi i pouzdanog partnera u Katmanduu.

Na sjeveru, Nepal graniči s kineskim Tibetom, a Peking nestabilnost u Nepalu vidi kao potencijalnu prijetnju sigurnosti Tibeta. Kina inzistira da Nepal poštuje „politiku jedne Kine“ i spriječi aktivnosti protiv Kine na svom teritoriju. Nepal je više puta potvrdio tu politiku, priznajući Tibet, Hong Kong, Makao i Tajvan kao sastavne dijelove Kine.

Godine 2017. Nepal se pridružio kineskoj Inicijativi Pojas i put s vizijom povezivanja dviju zemalja željeznicom, cestama, digitalnom i energetskom mrežom. „Nepalska vanjska politika u osnovi je pokušaj održavanja delikatne ravnoteže između tri velike sile“, rekao je za DW geopolitički analitičar Chandra Dev Bata. „Za Peking, stabilan i miran Nepal ima dvostruku svrhu: osiguravanje sigurnosti Tibeta i privlačenje manjih država kineskoj globalnoj agendi“, dodao je.

I Zapad je u igri

U isto vrijeme, Katmandu nastoji održati veze i sa Sjedinjenim Državama i njezinim saveznicima, uključujući EU, Japan, Južnu Koreju i Australiju. Te zemlje podupiru nepalske reforme kroz međuvladine programe i financiranje civilnog sektora. Nedavno je Washington Nepalu dodijelio 530 milijuna dolara (oko 450 milijuna eura) pomoći kroz Korporaciju Milenijski izazov (MCC) za unapređenje energetskih mreža i cestovnog prometa. MCC se često smatra zapadnim odgovorom na kineski Pojas i put.

U posljednjim godinama Nepal se sve više priklanjao Kini, i diplomatski i ekonomski. Analitičari ističu da Kina favorizira nepalske ljevičarske stranke — posebno maoiste i CPN-UML. Otako je kineski predsjednik Xi Jinping posjetio Katmandu u listopadu 2019., nepalski ljevičarski premijeri i predsjednici više su puta odlazili u Kinu. Samo nekoliko dana prije izbijanja nasilnih prosvjeda, tadašnji premijer Oli sudjelovao je na vojnoj paradi u Pekingu povodom 80 godina kineske pobjede nad Japanom.

Tijekom tog posjeta, Oli je izrazio zabrinutost Nepala zbog sporazuma između Indije i Kine o otvaranju trgovinskih i hodočasničkih ruta preko prijelaza Lipulek, na teritoriju na koji Nepal polaže povijesno pravo. Također se susreo s ruskim predsjednikom Putinom i indijskim premijerom Modijem.

Kineska strana tvrdi da je Nepal izrazio podršku Globalnoj sigurnosnoj inicijativi — još uvijek nejasnoj kineskoj ideji o sigurnosnom bloku. Međutim, nepalska strana negira da je Oli dao podršku toj inicijativi.

Privremena vlada još uvijek nepoznata

Privremenu vladu, na čelu s pravnicom i bivšom sutkinjom Vrhovnog suda Sushilom Karki, pozdravila je međunarodna zajednica — uključujući Indiju, Kinu, SAD, EU i UN. Tijekom telefonskog razgovora s novom premijerkom prošlog tjedna, indijski premijer Modi ponovio je „čvrstu podršku Indije njezinim naporima da obnovi mir i stabilnost“. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je da Peking „poštuje put razvoja koji je nepalski narod samostalno izabrao“.

Privremena vlada trenutno je usredotočena na organizaciju izbora, nakon kojih bi vlast trebala prijeći na izabrani kabinet. Još je prerano prognozirati kako će ovi čelnici oblikovati odnose s regionalnim i globalnim silama.

Indra Adikari, član Upravnog odbora Instituta za politička istraživanja Nepala, rekao je da različiti međunarodni centri moći pokušavaju sebi pripisati zasluge za političku promjenu u Nepalu. Upozorio je da „Nepal mora ostati vjeran svojoj nesvrstanoj vanjskoj politici i izbjeći padanje u geopolitičku zamku.“