Prema riječima suca Kima Hegera, tijekom saslušavanja Breivik je spomenuo još dvije terorističke ćelije koje su aktivne u Norveškoj. Osumnjičeni je između ostalog naznačio da je imao suradnike, koji su još na slobodi. Radi li se o fantazijama poremećenog pojedinog napadača ili je Breivik uistinu povezan s desnoekstremnim sredinama u Norveškoj i u sjevernoj Europi? U svom Manifestu, koji kola po internetu, Breivik piše o 80 "pojedinih mučenika" koji bi mogli biti aktivni u inozemstvu.

Breivikov branitelj je u utorak (26.7) ove navode potvrdio. U svom na internetu objavljenom Manifestu, Breivik je pisao o "Borcima otpora" te kao moguće ciljeve napada naveo nuklearne elektrane u Švicarskoj. Koliko su konkretne veze atentatora iz Osla s desnim ekstremističkim ili desno nacionalističkim krugovima u sjevernoj i zapadnoj Europi, nije jasno. Istražitelji u Velikoj Britaniji i Njemačkoj upravo provjeravaju ove informacije.

Član Stranke napretka

Sigurno je da je Breivik do 2006. bio član desnopopulističke Stranke napretka u Norveškoj. U njenoj je mladeži imao vodeći položaj. Predsjednik Stranke napretka Siv Jensen se distancirao nakon dvostrukog Breivikovog atentata. Nacionalistička i neprijateljski raspoložena prema strancima Stranka napretka od 2005. je druga po veličini u norveškom parlamentu, ali nije u vladi. Ona je protiv doseljavanja stranaca, ali nije neonacistička stranka. Tvrdoj jezgri antisemitskih neonacista u Norveškoj pripada tek oko 150 osoba.

Stručnjak za desni ekstremizam Hajo Funke sa Slobodnog sveučilišta u Berlinu stoga je iznenađen da je baš u Norveškoj počinjen takav desnoekstremistički napad. U susjednoj Švedskoj je ta scena značajano veća i spremnija na nasilje. Uspjeh desnopopulističkih stranaka nije izravno odgovoran za djela pojedinca, ali svakako stvara odgovorajuću klimu za to. A plimni val desničarstva je sad u padu, ocjenjuje Hajo Funke u jednom intervjuu kojeg je dao za agenciju dapd. Pri tome se stanje u Europi jako razlikuje od zemlje do zemlje.

Desni populisti u Skandinaviji

U Švedskoj je desnopopulistička "Stranka Švedska" u parlamentu u Stockholmu zastupljena sa 20 zastupnika. Ona je prošle godine osvojila 5,7 glasova švedskih građana. Ova stranka se zalaže za drastično ograničavanje doseljavanja stranaca i ponovno uvođenje graničnih kontrola. Predsjednik stranke Jimmie Akessono oštro je osudio napade u Oslu.

U Finskoj je stranka "Pravi Finci" na parlamentarnim izborima u proljeće osvojila 19 posot glasova i tako učetvorostručila broj svojih zastupnika. Treća najjača snaga u finskoj politici ipak nije zastupljena u vladi jer euroskeptici iz "Pravih Fianca" odbijaju dati podršku paketima za spašavanje euro-zone. Pravi Finci mogli su poslati i svoja dva zastupnika u Europski parlament u Strasbourg.

U Danskoj, desnopopulistička Narodna stranka sudjeluje u vladajućoj koaliciji i nedavno je uspjela nametnuti zahtjev da se na danskim granicama ponovno uvedu carinske kontrole iako je Danska članica Šengenske zone u kojoj je slobodno putovanje jedno od glavnih pravila. Stranka, koja je četvrta po snazi u zemlji protivi se useljavanju stranaca i zalaže za uvođenje najoštrijih zakona za useljenike i tražitelje azila u Europi. Danska Narodna stranka u Europskom parlamentu ima dva zastupnika.

Autor: Bernd Riegert/ S. Kobešćak

Od. ured.: A. Legović