1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Rechte Europa

27. srpnja 2011

Na prvom sudskom saslušanju norveški atentator Anders Behring Breivik je naveo kako postoji još terorističkih ćelija te da ima suradnike. Istražni sudac želi dobro proučiti ove navodne veze.

Anders Behring Breivik
Anders Behring Breivik na putu sa saslušanja u pritvorFoto: picture alliance/dpa

Prema riječima suca Kima Hegera, tijekom saslušavanja Breivik je spomenuo još dvije terorističke ćelije koje su aktivne u Norveškoj. Osumnjičeni je između ostalog naznačio da je imao suradnike, koji su još na slobodi. Radi li se o fantazijama poremećenog pojedinog napadača ili je Breivik uistinu povezan s desnoekstremnim sredinama u Norveškoj i u sjevernoj Europi? U svom Manifestu, koji kola po internetu, Breivik piše o 80 "pojedinih mučenika" koji bi mogli biti aktivni u inozemstvu.

English Defence League, desnoekstremna skupina u EngleskojFoto: picture alliance/Photoshot

Breivikov branitelj je u utorak (26.7) ove navode potvrdio. U svom na internetu objavljenom Manifestu, Breivik je pisao o "Borcima otpora" te kao moguće ciljeve napada naveo nuklearne elektrane u Švicarskoj. Koliko su konkretne veze atentatora iz Osla s desnim ekstremističkim ili desno nacionalističkim krugovima u sjevernoj i zapadnoj Europi, nije jasno. Istražitelji u Velikoj Britaniji i Njemačkoj upravo provjeravaju ove informacije.

Član Stranke napretka


Sigurno je da je Breivik do 2006. bio član desnopopulističke Stranke napretka u Norveškoj. U njenoj je mladeži imao vodeći položaj. Predsjednik Stranke napretka Siv Jensen se distancirao nakon dvostrukog Breivikovog atentata. Nacionalistička i neprijateljski raspoložena prema strancima Stranka napretka od 2005. je druga po veličini u norveškom parlamentu, ali nije u vladi. Ona je protiv doseljavanja stranaca, ali nije neonacistička stranka. Tvrdoj jezgri antisemitskih neonacista u Norveškoj pripada tek oko 150 osoba.

Norveški policajac osigurava vladinu četvrt u OsluFoto: picture alliance/dpa

Stručnjak za desni ekstremizam Hajo Funke sa Slobodnog sveučilišta u Berlinu stoga je iznenađen da je baš u Norveškoj počinjen takav desnoekstremistički napad. U susjednoj Švedskoj je ta scena značajano veća i spremnija na nasilje. Uspjeh desnopopulističkih stranaka nije izravno odgovoran za djela pojedinca, ali svakako stvara odgovorajuću klimu za to. A plimni val desničarstva je sad u padu, ocjenjuje Hajo Funke u jednom intervjuu kojeg je dao za agenciju dapd. Pri tome se stanje u Europi jako razlikuje od zemlje do zemlje.

Desni populisti u Skandinaviji

U Švedskoj je desnopopulistička "Stranka Švedska" u parlamentu u Stockholmu zastupljena sa 20 zastupnika. Ona je prošle godine osvojila 5,7 glasova švedskih građana. Ova stranka se zalaže za drastično ograničavanje doseljavanja stranaca i ponovno uvođenje graničnih kontrola. Predsjednik stranke Jimmie Akessono oštro je osudio napade u Oslu.

U Europskom parlamentu sjedi sve više predstavnika ekstremne desniceFoto: picture-alliance/ dpa/dpaweb

U Finskoj je stranka "Pravi Finci" na parlamentarnim izborima u proljeće osvojila 19 posot glasova i tako učetvorostručila broj svojih zastupnika. Treća najjača snaga u finskoj politici ipak nije zastupljena u vladi jer euroskeptici iz "Pravih Fianca" odbijaju dati podršku paketima za spašavanje euro-zone. Pravi Finci mogli su poslati i svoja dva zastupnika u Europski parlament u Strasbourg.

U Danskoj, desnopopulistička Narodna stranka sudjeluje u vladajućoj koaliciji i nedavno je uspjela nametnuti zahtjev da se na danskim granicama ponovno uvedu carinske kontrole iako je Danska članica Šengenske zone u kojoj je slobodno putovanje jedno od glavnih pravila. Stranka, koja je četvrta po snazi u zemlji protivi se useljavanju stranaca i zalaže za uvođenje najoštrijih zakona za useljenike i tražitelje azila u Europi. Danska Narodna stranka u Europskom parlamentu ima dva zastupnika.

Autor: Bernd Riegert/ S. Kobešćak

Od. ured.: A. Legović

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi