Najveće europske političke snage, počevši od europskih pučana preko socijaldemokrata, liberala, zelenih i europske ljevice već su istaknule svoje kandidate za čelno mjesto Europske komisije. Njihove predizborne poruke govore o trenutno ključnim pitanjima za EU, kao što su financijska i politička konsolidacija, gospodarski rast i nova radna mjesta. Proširenje se ne nalazi na listi europskih prioriteta, bar ne za razdoblje od sljedećih pet godina koliko će trajati novi mandat Europske komisije.

Proširenje na „čekanju“

Iz Europske pučke stranke (EPP), grupe stranaka desnog centra koje su u prethodnom sazivu Europskog parlamenta imale najveći broj poslanika, poručuju da su uvijek podržavali proširenje Europske unije i da se u tom procesu postiglo mnogo. Ipak kandidat europskih konzervativaca za novog predsjednika Europske komisije, nekadašnji premijer Luksemburga i predsjednik euro grupe, Jean-Claude Juncker, najavljuje pauzu u proširenju: „Moj stav, kao i stav velikog broja mojih kolega u Europskom vijeću, Europskoj komisiji i Europskom parlamentu je taj da u sljedećih pet godina neće biti novog proširenja“, kaže Juncker.

Istodobno u razgovoru za Deutsche Welle, predstavnik EPP-a, Eduard Kukan, koji se do sada nalazio na čelu Povjerenstva Europskog parlamenta za Jugoistočnu Europu, smatra kako eventualni ponovni dolazak njihovog kandidata na čelo Europske komisije ( i dosadašnji predsjednik Jose Manuel Barroso bio je iz redova konzervativaca) neće mnogo promijeniti dosadašnju politiku prema proširenju: „Vjerujem da se europski projekt mora nastaviti, a on ne bi bio kompletan bez procesa proširenja. U deset zemalja članica ove godine slavimo desetogodišnjicu prijema u članstvo EU. Nadam se da ćemo, zahvaljujući radu EPP-a, našu sljedeću godišnjicu slaviti zajedno sa zemljama Zapadnog Balkana“, kaže Kukan za DW.

Prvo konsolidacija onda proširenje EU

Socijaldemokrati, druge po snazi u dosadašnjem sazivu Europskog parlamenta, uz ispitivanja koja pokazuju porast popularnosti njihove politike socijalne odgovornosti i okretanje samim građanima u uvjetima gospodarske krize, kažu kako sada, nakon ulaska Hrvatske, očekuju nastavak proširenja ali tek kada se za to steknu uvjeti. „Europska unija ne zatvara vrata novim članicama sa Zapadnog Balkana. Ali proširenje ne može biti prioritet u trenutku kada gospodarska kriza potresa EU. Mi ćemo popraviti našu kuću, a nove članice će nam se moći pridružiti“, smatra kandidat socijaldemokrata za predsjednika Europske komisije i trenutni predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz.

Predstavnica socijaldemokrata, Tanja Fajon, za DW kaže da bi se ovi europski izbori mogli pokazati kao povijeni i za EU i za politiku proširenja: „Nadam se da će u uvjetima porasta krajnje desničarskih i nacionalističkih snaga, koje se bore protiv integracija i proširenja, pobijediti progresivne snage. One koje se zalažu za jaku i udruženu Europu, koja će nastaviti proširenje na Zapadni Balkan. Mi smo i do sada bili najjača snaga koja je podržavala proširenje i viznu liberalizaciju i vjerujem da pobjeda socijaldemokrata na europskim izborima znači i pobjedu za proširenje i Zapadni Balkan“, zaključuje Fajon u razgovoru za DW.

I integracije i proširenje

Pored iskusnog konzervativca Junckera i sve popularnijeg socijaldemokrata Schulza, koji slove za dva najjača kandidata, europski liberali su za mjesto prvog čovjeka Europske komisije kandidirali nekadašnjeg premijera Belgije, Guya Verhofstada. Kritizirajući „inerciju pučana“ i „politiku novog zaduživanja socijaldemokrata“, Verhofstad se zalaže za „novu Evropu“, koja će „voditi, a ne pratiti politiku Berlina i Pariza“. Za razliku od svojih protukandidata, Verhofstad smatra i da se proširenje EU može odvijati paralelno s unutarnjim integracijama: „Možemo rješavati obje stvari istodobno. Sljedeće proširenje bit će na balkanske zemlje i ja pozdravljam njihovu odluku da nam se pridruže. Morali smo jednom tamo slati vojnike kako bi održavali mir. Jednostavnije rješenje je da ih primimo u Uniju gdje za konfrontacije nema mjesta“, poručio je predstavnik europskih liberala.

Izbori za Europski parlament održat će se od 22. do 25. svibnja. Novi saziv Europskog parlamenta bit će poznat u srpnju, dok bi novi predsjednik Europske komisije svoj petogodišnji mandat trebao preuzeti u studenom.