U kanadskom Kananaskisu se sastaju šefovi država i vlada sedam Industrijskih zemalja Zapada - G7: Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Italije, Japana, Kanade i SAD-a.

Raspravljat će se o eskalaciji sukoba između Izraela i Irana, jednako kao i o ruskom rat protiv Ukrajine. Na dnevnom redu će biti i pitanja svjetske trgovine, oko čega postoji značajno razilaženje pozicija američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovih europskih saveznika.

Bliski istok u fokusu samita?

Neposredno prije odlaska u Kanadu, kancelar Merz je izjavio kako očekuje da će sukob Izraela i Irana biti vrlo visoko na dnevnom redu. SAD i Europljani izražavaju solidarnost s Izraelom, ali zasad nisu aktivno podržali njegovu ofenzivu protiv glavnih vojnih i nuklearnih postrojenja u Iranu.

To bi se, međutim, moglo brzo promijeniti kada je riječ o SAD-u. Strahuje se da bi iransko vodstvo moglo narediti osvetničke udare na američke baze na Bliskom istoku. U tom bi slučaju bilo realno očekivati da bi i same SAD uzvratile udarac – čime bi došlo do nove razine eskalacije.

To bi bio slučaj i ako bi SAD započele aktivnu vojnu pomoć Izraelu u napadima na određena iranska nuklearna postrojenja, za koja stručnjaci kažu da su duboko pod zemljom. Trump će vjerojatno samostalno odlučiti kojim će putem SAD krenuti u sukobu – dakle, bez partnera iz G7.

Što G7 može postići u vezi s Ukrajinom?

Pregovori Rusije i Ukrajine koje je pokrenuo Trump dosad nisu dali mnogo rezultata. Europljani zato žele uvjeriti Trumpa da njegovi napori imaju šanse samo ako se poveća pritisak na Rusiju.

Na primjer, žele dodatno smanjiti prihode ruske države od izvoza smanjenjem gornje granice cijene za prodaju ruske nafte zemljama poput Indije ili Kine – i to sa sadašnjih 60 na 45 američkih dolara po barelu. Ograničenje cijena uvedeno je 2022. godine i ono podrazumijeva sankcije protiv aktera koji sudjeluju u izvozu ruske nafte po višim cijenama.

Ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom bit će pružena prilika da u Kanadi još jednom zatraži dodatnu podršku. Pozvan je na radni doručak s članicama G7 u utorak ujutro – kao i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte.

Problem s carinama

Pitanje carina je, uz podršku Ukrajini, drugo prioritetno pitanje za Europljane. Ako se do 9. srpnja ne postigne dogovor, nove visoke američke carine, po svemu sudeći, primjenjivat će se na gotovo sav izvoz iz Europske unije u Sjedinjene Države – a EU bi, zauzvrat, odgovorila carinama na uvoz iz SAD-a.

Kako bi se to spriječilo, pregovori između Bruxellesa i Washingtona traju već tjednima, ali nejasno je hoće li biti uspješni.

Trump vidi carine ne samo kao alat za smanjenje trgovinskog deficita SAD-a, već i kao izvor prihoda za financiranje smanjenja poreza. Do sada je EU ponudila SAD-u obostrano smanjenje carina i uklanjanje tzv. necarinskih trgovinskih barijera, koje uključuju različite propise i standarde za automobile. Osim toga, EU bi mogla obećati Sjedinjenim Državama da će dodatno povećati kupnju američkog ukapljenog prirodnog plina, kao i vojne opreme.

Sve oči uprte u Trumpa

Neposredno prije samita G7, predsjednik SAD-a održao je veliku vojnu paradu u Washingtonu povodom 250. obljetnice osnutka američke vojske – što se prikladno poklopilo s njegovim 79. rođendanom. Bila je to demonstracija vojne moći pred očima cijeloga svijeta. U Kanadu sada leti upravo s tim borbenim slikama u „prtljazi“.

U proteklih pet mjeseci vladavine je potkopao demokraciju i ustavni poredak u SAD-u, a na međunarodnom planu se otuđio od većine partnera – djelomično i najavom uvođenja kaznenih carina.

Što očekuje Merz?

Na svom prvom sastanku s Trumpom u Bijeloj kući početkom mjeseca, Friedrich Merz nastojao je izbjeći moguće točke sukoba. Vjerojatno želi zadržati isti kurs i u Kananaskisu. Prvi razgovor s američkim predsjednikom bio je „harmoničan“ – kako je to opisano iz Merzove delegacije. „Sada slijedi sljedeći test: kako to izgleda u timskoj situaciji i koliko dobro G7 uspijeva prenijeti taj timski duh vanjskome svijetu?“

Istodobno, za Merza je riječ i o tome da se afirmira među Europljanima i preuzme pravu lidersku ulogu. Na svojim prvim putovanjima – posebno onima u Kijev i Washington – stekao je samopouzdanje. Sada slijedi čitav niz važnih samita. Nakon G7, Merz će sudjelovati i na samitu NATO-a u Haagu, a potom, već ovog mjeseca, i na svom prvom samitu Europske unije u Bruxellesu.

Mogu li se očekivati dalekosežne odluke?

Šefovi država i vlada G7 nakon samita neće izdati opću zajedničku završnu deklaraciju. Razlog: SAD pod Trumpom drastično odstupaju od nekadašnje posvećenosti G7 u područjima kao što su zaštita klime, razvojna pomoć i svjetska trgovina.

Na odluku da se ne izdaje završna deklaracija vjerojatno je utjecalo i sjećanje na posljednji samit G7 2018. godine u Kanadi. Tada je Trump spektakularno poremetio sastanak povukavši svoje odobrenje za završnu deklaraciju ubrzo nakon završetka samita.

Ove su godine planirane samo pojedinačne izjave na teme migracija, kritičnih sirovina, umjetne inteligencije, kvantne tehnologije, šumskih požara i stranog utjecaja. Sve više od toga – primjerice sporazum o povećanju pritiska na Rusiju zajedno s novim sankcijama – bio bi veliki uspjeh.

Što je skupina G7 – i kako je nastala?

Globalna ekonomska kriza 1975. godine dala je njemačkom kancelaru Helmutu Schmidtu i francuskom predsjedniku Valéryju Giscardu d'Estaingu ideju o samitu najvećih industrijskih zemalja radi pronalaska rješenja.

Na prvom sastanku u dvorcu Rambouillet pokraj Pariza u studenome 1975. – prije gotovo 50 godina – okupili su se šefovi država i vlada Francuske, Njemačke, SAD-a, Velike Britanije, Japana i Italije. Godinu dana kasnije, Kanada je upotpunila „Grupu sedam" za naredna gotovo tri desetljeća.

Rusija je stekla punopravno članstvo 2002. godine, ali je grupa kao G8 postojala samo do 2013. Zbog ruske aneksije Krima propao je samit 2014. u Sočiju, na Crnom moru. Od tada se skupina ponovno zove G7.

Izvorno je obuhvaćala sedam najvećih industrijskih zemalja svijeta. Danas to više nije slučaj: Italiju i Kanadu iz prvih sedam potisnule su Kina i Indija. Međutim, gospodarska snaga više se ne smatra najvažnijom vezom među članicama. Nakon isključenja Rusije, zajedničke demokratske vrijednosti postale su temelj kohezije i razlog postojanja G7. Međutim, s inauguracijom američkog predsjednika Trumpa, taj zajednički okvir vrijednosti počeo se ljuljati.