1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PanoramaNjemačka

Što smije, a što ne smije policija?

16. svibnja 2023

Koji oblik sile policija smije upotrijebiti? Jedan istraživački tim ispitao je 3.300 pogođenih osoba i razgovarao s pripadnicima policije. I dobio različite odgovore.

Policijska vježba za izvanredne situacije
Policijska vježba za izvanredne situacijeFoto: Philipp Schulze/picture alliance/dpa

Što smije raditi policija? To se pitanje u Njemačkoj posljednjih godina stalno postavlja - primjerice na demonstracijama i nogometnim utakmicama, ali i pri provjerama identiteta. Pojedini video zapisi policijskih operacija distribuirani su na Twitteru i Instagramu uz hashtag #policeviolence. Među njima je video iz kolovoza 2020. kada je u Hamburgu kontroliran 15-godišnjak jer se vozio e-skuterom po pločniku i kojeg je nekoliko policajaca fizički svladalo. Sindikat policije (GdP) priopćio je tada da u videu ne vide policijsko nasilje.

Ocjene upotrebe sile u policijskim operacijama često se jako razlikuju. Upravo time se bavi istraživački projekt "Tjelesne ozljede policijskih službenika na radnom mjestu" (KviAPol), koji će sutra biti predstavljen u knjizi "Nasilje na radnom mjestu. Prekomjerna upotreba policijske sile i kako se s time nositi".

Istraživači Laila Abdul-Rahman, Hannah Espin Grau, Luise Klaus i Tobias Singelnstein intervjuirali su 3.300 pogođenih i obavili više od 60 razgovora s predstavnicima policije, pravosuđa i centara za savjetovanje žrtava. Uzorak nije reprezentativan. KviAPol je neovisni istraživački projekt i razlikuje se od studije o svakodnevnom životu policijskih službenika koju je za vrijeme svog mandata naručio tadašnji savezni ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer.

2.790 istraga protiv policajaca

Hoće li policijsko nasilje biti ocijenjeno pretjeranim može se uveliko razlikovati od osobe do osobe. U sažetku svojih rezultata istraživački tim ističe da se studija odnosi na postupke "kojima su, iz perspektive ljudi koji ih ocjenjuju, prekoračene granice prihvatljivog". To, kako navode, ne znači nužno da je nasilje klasificirano kao protuzakonito.

Demonstracije u Düsseldorfu (22.8. 2020.) protiv policijskog nasiljaFoto: picture-alliance/dpa/M. Becker

U 2021. godini protiv policijskih snaga je vođeno 2.790 istraga zbog nezakonite upotrebe sile. U više od 90 posto slučajeva istražni postupci se obustavljaju - prema podacima državnog odvjetništva, optužnice se podižu u samo dva posto slučajeva. Osim toga, prema navodima studije, većina pogođenih ni ne prijavljuje slučajeve zbog slabih izgleda za uspjeh ili straha od represije. Samo 14 posto ispitanika je u istraživanju navelo da je u njihovom slučaju vođen kazneni postupak.

Prema studiji, najviše onih koji su bili pogođeni prekomjernom upotrebom sile dolazilo je u kontakt s policijom na prosvjedima i političkim akcijama (55 posto), zatim na nogometnim utakmicama i drugim velikim događajima (25 posto). Najčešće su žrtve prekomjerne upotrebe sile bili muškarci (72 posto).

Teške ozljede i psihičke posljedice

Prema navodima ispitanih, nasilje su primjenjivali prvenstveno muški pripadnici policije mlađi od 30 godina. Očito je često bilo nazočno više policajaca, ali nisu svi primjenjivali silu. U 26 posto slučajeva nasilje je došlo od strane samo jednog policajca. Često je bilo udaraca ili guranja, a suzavac i vodeni topovi također su primjenjivani na velikim događanjima.

19 posto ispitanih pretrpjelo je ozbiljne ozljede poput prijeloma kostiju ili ozljeda zglobova i osjetilnih organa. Žrtve su također prijavile ozbiljne psihičke posljedice.

Nesigurnost kada je riječ o zakonitom postupanju

"Situacije koje uključuju upotrebu sile od strane policije mogu se opisati kao složene, često zbunjujuće i napete interakcije koje su uzrokovane interakcijom međusobnih (re)akcija i vanjskih okolnosti", pišu istraživači u sažetku svojih rezultata. 25 posto žrtava je reklo da je policijska intervencija bila razlog eskalacije. No 19 posto njih je opisalo da je nepoštivanje uputa dovelo do eskalacije.

Prema navodima ispitanih, nasilje su primjenjivali prvenstveno muški pripadnici policije mlađi od 30 godinaFoto: Gelhot/Fotostand/picture alliance

U takvim situacijama upotreba sile, iz policijske perspektive, može biti neophodna. "Zakon koncipira policijsko nasilje kao iznimnu ovlast koja je dopuštena samo u vrlo uskim granicama", kažu autori studije. Policijski službenici su u razgovorima više puta isticali da im je zakon vodilja. Međutim, pokazalo se "da je upotreba sile dio svakodnevnog policijskog posla i da se u skladu s tim normalizira", tvrde istraživači. Oni navode da postoje nesigurnost i različita mišljenja o tome što je legalno.

Autori studije su otkrili da je prag za ono što se opisuje kao pretjerana upotreba sile relativno visok za policijske službenike. No za one koji su bili pogođeni nije važno samo pitanje je li upotreba sile bila zakonita, već i njen legitimitet - odnosno je li policijska akcija doživljena kao poštena i pravedna.

"Uspostaviti dominaciju"

Upravo je, navodi se u studiji, zadatak policije da razjašnjava situacije i provodi određene norme, interese i tumačenja. Policijska upotreba sile je način da bi se u određenim situacijama uspostavila dominacija.

"Za one koji su pogođeni pretjeranom upotrebom sile od strane policije, na primjer, dolazi do situacije u kojoj jedva mogu ostvariti svoja prava bez mehanizama koji se suprotstavljaju dominaciji policije", kažu piše u studiji.

zi/tagesschau.de

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi

Više o ovoj temi

Prikaži više članaka