Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier pozvao je na otvorenu diskusiju, ali je na početku rasprave imao nekoliko napomena: „Nećemo tolerirati antisemitizam u ovoj zemlji", bila je prva. On je također poručio Židovkama i Židovima „da ova zemlja neće mirovati sve dok se vi budete morali plašiti za svoju sigurnost i sigurnost svoje djece".

Druga poruka je bila upućena „palestinskoj zajednici“ u Njemačkoj: „Ne smije biti antimuslimanskog rasizma i opće sumnjičavosti prema muslimanima." Međutim, njemački predsjednik je ovu izjavu kombinirao s apelom: "Ne dozvolite da vas Hamasovi suučesnici iskorištavaju. Govorite u svoje ime. Odbacite teror."

Alarmantan porast antisemitskog nasilja

Ove jeseni u Njemačkoj se vode burne rasprave o ratu na Bliskom istoku. Od napada islamističke palestinske organizacije Hamas na Izrael 7. listopada, stručnjaci su izvijestili o alarmantnom porastu antisemitskog nasilja. Došlo je do žestokih propalestinskih demonstracija – praćenih masovnim policijskim intervencijama. Neki Židovi se više ne usuđuju izaći iz kuće i boje se za sigurnost svoje djece. Istovremeno, muslimanska udruženja se žale na opću sumnjičavost prema migrantima i sve veću izoliranost.

Zbog toga se angažirao i njemački predsjednik. „Rat na Bliskom istoku: Za miran suživot u Njemačkoj“ – pod ovim sloganom Steinmeier je sjeo za stol s dvanaest ljudi u predsjedničkoj rezidenciji, dvorcu Bellevue u Berlinu: polovica gostiju su bili Židovi, druga polovica muslimani. Svi oni predstavljaju projekte za židovsko-muslimansku suradnju.

Ono što su gosti ispričali predsjedniku Njemačke je deprimirajuće. Oni primjećuju duboki raskol u društvu. Nije u pitanju ništa novo, ali je raskol dublji nego prije 7. listopada. Emocije u ovim zajednicama kipe. Michael Fürst, predsjednik židovskih zajednica u saveznoj pokrajini Donja Saska, godinama se zalaže za dijalog Židova i Palestinaca. No sada, kaže on, „mnogi članovi zajednice mi govore da doživljavaju taj projekt kao šou". Ono što se dogodilo u Izraelu s napadom Hamasa po njima je „prešlo sve granice – bilo je to najveće ubojstvo Židova od holokausta”. Mnogi Židovi su se povukli u svoju zajednicu. Dijalog je važan, ali je trenutno postao vrlo kompliciran, rekao je Michael Fürst.

Opća sumnjičavost prema muslimanima i imigrantima

Dervis Hizarci je imao slična iskustva. On je sin turskih doseljenika i vodi berlinski projekt „Kreuzberg-inicijativa protiv antisemitizma". On se bori protiv mržnje i predrasuda u migrantskoj muslimanskoj zajednici glavnog grada Njemačke. „U proteklih nekoliko tjedana primili smo 500 upita od nastavnika o tome kako da se u svojim školama odnose prema sukobu", izvijestio je na sastanku s njemačkim predsjednikom. Raspoloženje u mnogim školama je uzavrelo, kaže on i dodaje da se djeca migranti-muslimani osjećaju kao da su stavljena pod opću sumnju od strane njemačkog većinskog društva. „Ako ovu djecu i mlade stigmatiziramo, ako ih ne uspijemo uključiti u društvo, onda će ta djeca raskrstiti s Njemačkom“, upozorio je Hizarci.

Steinmeier je bio suzdržan u raspravi i koncentrirao se na postavljanje pitanja svojim gostima. Tako je 102-godišnju Margot Friedländer, koja je preživjela holokaust, pitao što bi rekla Židovima koji sumnjaju u mogućnost života u Njemačkoj. Pitao je i ostale sudionike hoće li njihovi projekti trpjeti zbog trenutne situacije. Povremeno je pozivao na empatiju i hvalio inicijative za njihovu hrabrost i rad. I uvjeravao sve strane u njihovu pripadnost ovoj zemlji. „Današnja Njemačka je kozmopolitska, raznolika zemlja”, naglasio je predsjednik. Također se trudio ohrabriti i pružiti moralnu podršku. Njegovi gosti to cijene, ali istovremeno se čini da stvarnost djeluje poražavajuće.

Samo dan ranije, na zajedničkoj konferenciji za novinare povjerenika njemačke vlade za antisemitizam i voditeljice memorijala holokausta „Kuća konferencije na Wannseeu", voditelj projekta zaklade Amadeu Antonio Nicolas Lelle dao je gorku ocjenu u svom izvještaju „Antisemitizam – slika situacije". A znanstvenica Beate Küpper je na toj konferenciji upozorila da se, s obzirom na trenutnu situaciju na Bliskom istoku, ne treba fokusirati isključivo na muslimanske migrante: “To je točno i važno, ali ne bi trebalo odvlačiti pažnju od činjenice da je antisemitizam prvenstveno desno od političkog centra.“ Također je istaknula da s AfD-om postoji desničarska stranka koja je odgovorna za pukotine u njemačkoj kulturi sjećanja.

„100 milijardi za obrazovanje protiv mržnje!"

Što učiniti u borbi protiv antisemitizma i neprijateljstva prema muslimanima? Na okruglom stolu koji je sazvao njemački predsjednik postignut je konsenzus oko jedne točke: ništa ne funkcionira bez obrazovanja. Razočaranje gostiju politikom je jasno i glasno: žale se da se to pitanje godinama ne shvaća ozbiljno. Da svuda nedostaje dobrih ponuda. Naročito kada su u pitanju važne teme kao što su antisemitizam i antimuslimansko raspoloženje. I da je posljedice teško predvidjeti: „Ako odmah ne prikupimo 100 milijardi eura i ne uložimo u obrazovanje, onda se nećemo moći nositi sa svim ovim", upozorava Dervis Hizarci. „Ove pukotine u društvu su egzistencijalne kao i klimatska kriza.”

Na kraju sastanka s njemačkim predsjednikom Hizarci mu je uputio apel: „Gospodine Steinmeier, pozovimo na 'Marš tišine'. Izađimo zajedno na ulice i izrazimo bol koju osjećamo." Za to je dobio blagonaklonu zahvalnost njemačkog šefa države, ali ne i obećanje.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu