Nakon što je u siječnju ove godine vlada u Beogradu objavila dokument kojim se Srbiji zadaje cilj da Srbima u Crnoj Gori i Hrvatskoj bude priznat status konstitutivnog naroda, Podgorica je reagirala izuzetno oštro. Predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić je rekao da tim dokumentom Beograd nastoji Srbe u Crnoj Gori pretvoriti u čimbenik remećenja odnosa i "u manjinu koja je sukobljena s Crnom Gorom, manjinu koja služi interesima Beograda, manjinu kojom se može manipulirati." "To oni nisu. Oni su za nas dio ove države", kazao je crnogorski političar.

Kritikama ovog dokumenta srbijanske vlade se pridružio čak i srbijanski političar Vuk Drašković, optužujući vladu da je objavila dokument koji je na "tragu politike Slobodana Miloševića."

"Srbija nema pravo miješati se"

Početkom ožujka je vlada u Beogradu izbacila taj stavak iz svoje strategije o odnosima prema Srbima u regiji, ali tek riječi predsjednika Srbije Borisa Tadića, koji je došao u Herceg-Novi otvoriti konzularno predstavništvo svoje zemlje u tom gradu, donekle su umirile političare u Crnoj Gori. "Srbija nema pravo niti se hoće miješati u ustavni poredak Crne Gore ili bilo koje druge susjedne države", izjavio je srbijanski predsjednik prigodom otvaranja konzularnog predstavništva svoje zemlje u Herceg-Novom.

Ali je i dodao kako države u regiji "imaju pravo brinuti se o identitetu vlastitog naroda" koji živi u susjednim zemljama i u dijaspori. "To važi i za Crnu Goru kada su u pitanju Crnogorci u Srbiji, to važi i za Srbiju kada su u pitanju Srbi u Crnoj Gori. Ali se pri tome niti jednog trenutka ne smije dovesti u pitanje suverenitet i integritet svake susjedne države. To je, dakle, crvena linija i ona nikada, ni po bilo koju cijenu, ne smije biti prijeđena“, istakao je Tadić.

Koliko nas ima?

Ali dok predstavnici Srba iz Hrvatske nipošto ne žele da opet Beograd zastupa njihove "interese", najznačajnije srbijanske političke stranke u Crnoj Gori i dalje povlače pitanje da su oni tamo "konstitutivni narod" i nipošto ne žele status nacionalne manjine - i to iako Ustav Crne Gore tu državu proglašava građanskom pa tako ne spominje niti Crnogorce. Ali politički, srbijanske stranke Crne Gore ističu kako se prema posljednjem prebrojavanju stanovništva iz 2003. gotovo trećina građana Crne Gore izjasnila kao Srbi.

Ovaj spor je pak tijesno povezan upravo s popisom stanovništva, i to novim koji počinje za dva tjedna. Utoliko čelnike svih nacionalnih zajednica sada muči pitanje: ima li nas više ili manje nego prije osam godina?

Sve prije nego siva statistika

Jer to prebrojavanje stanovništva Crne Gore nipošto nije tek statističko pitanje: ankete pokazuju da to vjeruje samo pet posto građana. Zato se posljednjih tjedana svaka aktivnost društvenih i političkih subjekata u Crnoj Gori sada povezuje s popisivanjem stanovnika i izjašnjavanjem o nacionalnom pripadništvu. Tadić je doduše odbio tvrdnje kako je i njegov osobni posjet Crnoj Gori i otvaranje konzulata u Herceg-Novom plod želje da se što više Crnogoraca izjasne kao Srbi, u čemu ga je podržao i crnogorski predsjednik Filip Vujanović.

No u zemlji već poduže traje žestoka kampanja kojom se građanima sugerira kako da se odrede nacionalno. Državna televizija vidljivo često prikazuje sadržaje koji ukazuju na crnogorski identitet pravoslavaca u Crnoj Gori. S druge strane, kulturne institucije Srba organiziraju koncerte, književne večeri i kazališne predstave - za koje je ulaz besplatan, a na kojima su glavne zvijezde poznate ličnosti iz Srbije.

Popis stanovništva Crne Gore počinje 1. travnja i predviđeno je da potraje dva tjedna.

Autor: Mustafa Canka

Odg. ur.: A. Šubić