Prošle je godine Crkva u Njemačkoj izgubila više od 180.000 članova - skoro 50 posto više nego godinu dana ranije. Reformski pokret "Mi smo crkva" tvrdi da većina njemačkih vjernika podržava reforme poput ublažavanja autokratskih struktura, ukidanja celibata, dopuštanje zaređivanja žena i ponovnog vjenčavanja razvedenih. No, do masovnog istupanja vjernika iz Katoličke crkve u prvom je redu došlo zbog skandala oko seksualnog zlostavljanja djece u crkvenim ustanovama odnosno zbog zakašnjele i premlake reakcije na njega. Hannelore Bartscherer, predsjednica Odbora katoličkih laika u Kölnu, smatra da bi Papa u svakom slučaju tijekom svog posjeta Njemačkoj morao progovoriti i o tom skandalu: "Žrtve jednostavno očekuju da se on ponovo o tome jasno očituje."

Bez kompromisa s konzervativcima

Očekivanja laika su različita, budući da su među njima zastupljene sve struje: od krajnje konzervativne do potpuno liberalne. Zato ne čudi da nema jedinstvenog stajališta ni nakon višegodišnje rasprave o većoj ulozi samih vjernika u misama, životu župe i donošenju važnih odluka. A da ne govorimo o pitanjima poput prihvaćanja svećenica ili ukidanja celibata. "Upozoravam da je pogrešno stvarati dojam da se o nekim katoličkim pozicijama uopće može raspravljati ili da se na neki način radi o uvažavanju mišljenja većine", kaže Nils Sönksen i pri tome izdvaja pitanje zaređivanja žena. Ovaj 25-godišnji student je predstavnik konzervativne organizacije mladih katolika "Generacija Benedikt". On je uvjeren da je pitanje zaređivanja žena definitivno odlučeno te da ni bilo koji drugi papa ne bi mogao promijeniti sadašnje stanje.

No, liberalni laici poput Hannelore Bartscherer i Stefana Vespera iz krovne organizacije katoličkih laika ZdK se nadaju da će se Benedikt XVI. zbog zabrinjavajućeg stanja u mnogim župama pozabaviti pitanjem organizacije crkvenog života obzirom na sve manji broj svećenika. Njihov je prijedlog, naravno, pojačano uključivanje laika u službe Božje. "Papa je u jednom govoru rekao kako moramo shvatiti da laici nisu neki obični župnikovi suradnici nego da su predstavnici Crkve", podsjeća Vesper.

Spor oko ekumene

Što se tiče ekumene s Evangeličkom crkvom, Papa je već dao jasan signal. Na njegovu želju je organiziran sastanak s evangeličkim čelnicima i ekumenska misa. Naravno, bez zajedničke svete pričesti, budući da to zabranjuje katoličko učenje.

Hannelore Bartscherer priča da se u mnogim župama te stroge zabrane već sada ne poštuju: "U mnogim župama, kako katoličkima tako i evangeličkima, postoji zajedničko služenje mise, uključujući i zajedničku pričest. To je stvarnost. I tu stvarnost ljudi žive i smatraju ispravnom." Tu praksu konzervativci poput organizacije "Generacija Benedikt" osuđuju. "Mi u Njemačkoj tvrdoglavo vjerujemo kako je dovoljno uvesti neke male izmjene da bi automatski postali jedinstveni. To smatram potpuno isključenim", kaže Nils Sönksen. On misli da katolici i evangelici dodirne točke mogu ponovo otkriti  samo ako krenu putem produbljene vjere. Možda je "Generacija Benedikt" katoličkija od samog Pape... Hannelore Bartscherer ne dijeli to mišljenje: "Mi možemo pokrenuti neke stvari. A ako papa Benedikt dade ohrabrenje, onda će biti dovoljno ako nastavimo ići tim putem." 

Autor: Klaus Krämer/A. Jung-Grimm

Odg. ur.: S. Kobešćak