Europa

Na vrhuncu krize 2011., Ursula von der Leyen se glasno založila za stvaranje „Sjedinjenih Država Europe" u kojoj bi onda i financijske nevolje pojedinih članica bile rješavane zajedničkim naporom. Poznato je zasjedanje njemačke vlade gdje je tadašnji ministar financija Schäuble i ministrici von der Leyen i drugim članovima vlade „kao na školskom satu" objasnio neke osnovne činjenice o fiskalnoj politici i međunarodnom svijetu novca kako bi se prekinulo s možda dobronamjernim, ali ne osobito stručnim izjavama članova vlade.

Postupak spoznaje ministrice von der Leyen je trajao polagano: pet godina kasnije je još uvijek, ali tek paušalno govorila kako si „Europu moje djece i unuka ne zamišlja tek kao labavi savez država zarobljenih nacionalnim interesima" jer samo snažna i jedinstvena Europa može u ovom globaliziranom svijetu promicati svoja pravila i štititi svoje vrijednosti.

2017. je i ministrica von der Leyen prihvatila činjenicu kako „ljudi prvo žele vidjeti kako Europa uspješno rješava konkretne probleme kao što su sigurnost, klima ili zajednički trgovački interesi i tek tako raste povjerenje" u Europsku uniju.

Istočna Europa

Makar se čulo kako su se baš zemlje Višegradske skupine založile za njenu kandidaturu na čelu Europske komisije, njen odnos prema istoku Europe je dvojak: s jedne strane ističe važnost tog dijela Starog kontinenta, pogotovo za NATO. 2015. odlazi na važan put gdje obilazi Rumunjsku, Češku i Mađarsku, ali ubrzo zatim i zemlje istoka Europe upozorava na poštivanje ljudskih prava i kritizira Mađarsku zbog korištenja suzavca protiv izbjeglica. 2017. je otvoreno pozvala i na podršku oporbe u Poljskoj.

Francuska

I francuski predsjednik Macron je glasno podržao von der Leyen kao kandidatkinju za predsjednicu Europske komisije, makar je na prvo mjesto istakao tek njeno lingvističko znanje francuskog jezika. To ne čudi: Ursula von der Leyen je do 14. godine živjela u Bruxellesu kao kćerka njemačkog političara u tadašnjoj EEZ. Von der Leyen je pak zdušno podržavala tada još nepoznatog političara Macrona dok je on 2017. težio stati na čelo Francuske, nazivajući ga „uvjerenim, angažiranim zagovornikom europske ideje koji će osnažiti europsku obitelj i odvesti je u budućnost".

Brexit

Za nju je Brexit „tragedija", ali se von der Leyen zalaže za poštivanje odluke Britanaca i ne misli da bi drugi referendum u Velikoj Britaniji nešto promijenio. Strahuje i od posljedica koje će ta odluka imati u međunarodnoj sigurnosnoj politici: Europa gubi na značaju i u Vijeću sigurnosti UN-a, pa će nakon Brexita imati još samo glas Francuske. No, ne misli kako bi Britancima trebalo dati „popust": dobar sporazum o napuštanju je važan jer će biti osnova budućih odnosa EU-a i Velike Britanije, ali ona ne smije dobiti nekakav poseban postupak. Kada je riječ o NATO-u, tu se nada i dalje da će Ujedinjeno Kraljevstvo ostati „rame uz rame" Europljanima.

Europska vojska

I kao ministrica obrane je sudjelovala u stvaranju zajedničkih oružanih snaga, ali tu ne želi stvorit neko središte moći: pojedine članice Unije i dalje trebaju snositi svoju odgovornost. Dakle nikakva „Europska vojska" nego „vojska Europljana" koja neće biti konkurencija NATO-u. No zalaže se i za veću suradnju u naoružavanju i proizvodnji oružja i želi više suradnje u međunarodnim misijama. „Naša vojska Europljana je praktični dokaz kako možemo ostati transatlantski i biti europski." Nakon Brexita bi ta suradnja trebala postati još bolja jer ministrica ima dojam kako je upravo London kočio taj proces.

Međunarodne misije

Trenutna ministrica obrane je donijela odluke i o novim misijama Bundesweha – na primjer u Maliju i o proširenjima postojećih. Povrh toga dolaze i nove zadaće koje je Njemačka dobila u NATO-u i angažman u novoj europskoj obrambenoj inicijativi PESCO – sa Španjolskom, Francuskom i Italijom.

Međunarodni teror

Teško je reći koliko je to bila njena želja i inicijativa, a koliko odluka čitave vlade, ali i kao ministrica obrane je podupirala vojnu obuku kurdskih boraca Pešmerga, a uredno su iz Njemačke dobivali i oružje. Naravno, to nije nešto što jedna Turska gleda s odobravanjem.

Izbjeglice

Dok se i kod mnogih drugih važnih pitanja treba pomučiti tražeći neki stav Ursule von der Leyen, u tom važnom pitanju za jedinstvo Europske unije se teško može uopće naći barem neka njena izjava. No kao njemačka ministrica obrane je također sudjelovala u stvaranju europske flote koja bi nadzirala more između Turske i Grčke. Ostala je zapamćena i njena izjava dana 2016. kako bi izbjeglice iz Sirije mogle proći obuku u Bundeswehru da bi tako u njihovoj domovini „pomagali pri obnovi".

Rusija

I kada je riječ o Rusiji, od Ursule von der Leyen su se čule čas jedne, čas druge izjave. Tako se zalaže za „čvrsti stav" prema Putinu i upozorava kako mu se Njemačka ne smije ulizivati i pokazati slabosti. Ali onda u istom dahu nastavlja kako je dijalog važan kako bi se opet težilo boljim odnosima. 2014. osuđuje rusku okupaciju Krima, ali želi spriječiti vojnu eskalaciju sukoba tako da je i ona protiv isporuke oružja Ukrajini. No upravo za vrijeme krize u Ukrajini je ministrica objavila kako je došao kraj mjerama štednje u Bundeswehru.

Kina

Europa obraća premalo pažnje Kini, makar nas „Kina gospodarski napada", smatra Ursula von der Leyen. Peking lukavo i ciljano vodi svoju politiku i to uvijek sa smiješkom na licu. Čule su se i njene kritike autoritativnog režima u Kini i državnog nadzora tamošnjih građana.

SAD

„Amerika je i danas više od njenog predsjednika", poručuje Ursula von der Leyen, makar kaže i kako Donald Trump „kod mnogih partnera stvara osjećaj nesigurnosti." Ali od njemačke političarke su se čule tek izjave o zamjerkama Washingtona koje spadaju u njeno dosadašnje polje rada, dakle obranu: na Trumpove kritike kako i Njemačka premalo troši za svoju vojsku odgovara kako se troši sve više i kako će biti ispunjena obveza da kao članica NATO-a troši 2% državnih izdataka. No i dodaje kako „zna da Njemačka mora učiniti više".

Uloga Njemačke

Za Njemačku je važno da preuzme više odgovornosti, smatra Ursula von der Leyen. Njemačka je svjesna svoje veličine i obveza koje su s time povezane. „Mi se ne pravimo veći nego što jesmo, ali nećemo biti ni manji nego što jesmo."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android