Kremlj je u ponedjeljak (10.7.) priopćio da nema ništa novo za reći o sporazumu o izvozu žitarica koji ističe 17. srpnja. Glasnogovornik Dmitrij Peskov rekao je novinarima da trenutno nije planiran sastanak predsjednika Vladimira Putina s turskim predsjednikom Erdoganom kako bi razgovarali o produžavanju sporazuma te da se ne zna kada bi Putin mogao posjetiti Tursku.

Neposredno prije te objave, uoči polaska na samit NATO-a u Vilniusu, Erdogan je rekao da će razgovarati s Putinom o produžavanju sporazuma, kao i da očekuje da će Putin posjetiti Tursku u kolovozu.

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres je sporazum između Ukrajine i Rusije o nesmetanom izvozu žitarica, sklopljen 22. srpnja prošle godine, nazvao „svjetionikom nade“. Sporazum koji često nazivaju „Crnomorska inicijativa za žitarice“ produžavan je nekoliko puta, a sada ističe 17. srpnja. Posljedice njegovog neproduživanja bi se osjetile širom svijeta.

Zašto je sporazum važan?

Ukrajina je najveći proizvođač žita na svijetu. Početkom ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. brojnim zemljama je zaprijetila glad. Prema podacima UN-ovog Svjetskog programa za hranu ukrajinske žitarice prehranjuju 400 milijuna ljudi. Nestašica žitarica bi naročito pogodila Afriku i Bliski istok.

Cijene hrane su ionako porasle i prije rata, a zbog ruske invazije i dalje rastu. Osim toga, zbog ruske blokade Crnog mora milijuni tona uskladišteni su u ukrajinskim silosima i mogu se pokvariti. Prema informacijama Europske unije, „nastavljanje ukrajinskih isporuka žitarica od odlučujućeg je značaja za prehrambenu sigurnost širom svijeta". To je vrlo važno i za Kijev, jer je od ožujka 2022. prodaja žitarica donijela 700 milijuna američkih dolara.

Kako funkcionira sporazum?

Sporazumom se regulira izvoz žitarica iz crnomorskih luka pod ukrajinskom kontrolom: Odese, Čornomorska i Pivdenjija. Brodovi prolaze dogovorenim humanitarnim koridorom u smjeru Istanbula. Na jednom mjestu koje kontrolira Turska na brodove dolazi inspekcija sastavljena od UN-ovih, ruskih, turskih i ukrajinskih inspektora. Dvije vojne postrojbe Ujedinjenih naroda osiguravaju brodski transport ukrajinskog žita, ali također omogućavaju i izvoz ruske hrane i gnojiva.

Je li sporazum uspješan?

Ovakav aranžman može doprinijeti padu cijena i stabilizaciji tržišta. Ovim koridorom je do svibnja 2023. izvezeno 30 milijuna tona žitarica i drugih prehrambenih proizvoda.

Sporazum naročito pomaže siromašnim zemljama. Oko 64 posto pšenice ide u zemlje u razvoju, a one uzimaju i polovicu ukupne količine izvezenog kukuruza. Drugu polovicu uvoze industrijski razvijene zemlje.

Od ožujka su učestali medijski izvještaji prema kojima Ukrajina sve manje izvozi žitarice – prema njima je u svibnju izvezeno tri četvrtine manje žitarica nego u listopadu prošle godine. Brodske kompanije se ustručavaju da preuzmu rizik slanja brodova na nesigurne rute. Osim toga, stroge kontrole onemogućavaju brzo poslovanje.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres nedavno je iskazao nezadovoljstvo provedbom sporazuma. „Sporiji tempo inspekcija znači da manje brodova uplovljava u ukrajinske luke, manje ih napušta, pa stiže i manje žitarica", rekao je zamjenik Guterresovog glasnogovornika Farhan Haq.

Ruska strana se žali da zapadne sankcije sprečavaju izvoz ruskih agrarnih proizvoda, no ti proizvodi su izričito izuzeti iz sankcija. Rusija je u proteklih nekoliko godina ograničila vlastiti izvoz nametanjem poreza, a povremeno je čak uvodila i zabranu izvoza žitarica.

Koliko je važno Crno more?

U crnomorskoj regiji se ukrštaju brojni interesi, oni koji se tiču mora i kopna, geostrategije i gospodarstva. To je jedini ukrajinski morski put za izvoz žitarica. Morske tjesnace Bospor i Dardaneli, kojima prolazi sav brodski promet iz Crnog mora, kontrolira Turska.

Međutim, za te rute nisu zainteresirane samo države iz crnomorskog priobalja. Ovo more je gospodarski važno i za Kinu. Dio novog Puta svile bi trebalo ići preko Crnog mora, čime bi se ubrzao europsko-kineski protok robe.

Što ako sporazum istekne?

Nejasno je bi li Ukrajina pronašla način za izvoz iste količine žitarica i bez sporazuma. Visoka cijena osiguranja za brodove bila bi dodatni problem. I oni brodovi koji trenutno biraju crnomorsku rutu do Ukrajine moraju platiti na tisuće dolara osiguranja.

Bez ruskog odobrenja brodske kompanije bi nerado slale svoje brodove na taj put kroz ratno područje. I transport žitarica kopnom mogao bi se pokazati kao težak zadatak. Ukrajina je od početka rata izvezla veliku količinu žitarica i preko istočnih članica Europske unije. Ali, logistički izazovi su bili veliki i brojni. Na primjer, broj raspoloživih vagona je bio premali za količinu žitarica.

Osim toga, proizvođači žitarica u istočnoeuropskim članicama Unije bili su nezadovoljni, jer su smatrali da ukrajinsko žito istiskuje domaće proizvode i obara cijenu. Europska unija je početkom lipnja reagirala ograničenjem uvoza. Žitarice su se mogle prevoziti kroz Bugarsku, Poljsku, Rumunjsku i Slovačku, ali se tamo nisu smjele prodavati.

Farhan Haq je rekao da UN ima dužnost da i dalje podržava sporazum o izvozu ukrajinskih žitarica, kao i ruskih prehrambenih proizvoda i umjetnog gnojiva. On je dodao da je to sada posebno važno, jer nova žetva i u Rusiji i u Ukrajini upravo počinje.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu