U maloj lokalnoj krčmi „Le Derby“ u Ženevi, četvorica muškaraca uživaju u pivu nakon posla. Beni, jedan od njih, pokreće goruću temu:

„Vrlo je važno imati ovu neutralnost. Ne kao sada, kada je Švicarska zbog Rusije stala na jednu stranu." 

U švicarskom Ustavu je zapisana obveza neutralnosti. Usprkos tome, Švicarska se, nakon izvjesnog oklijevanja, pridružila ekonomskim sankcijama zapada protiv Rusije, koja je napala Ukrajinu. To nije bila dobra odluka, smatra on. 

I prolaznica Heidi, koja se zatekla u blizini, izražava skeptičnost: „Načelo neutralnosti kod nas je dobra stvar. U budućnosti bi se trebali striktno držati naše neutralnosti." 

Narodna inicijativa za strože shvaćanje neutralnosti

Slično zahtijeva i čovjek koji je u Švicarskoj zapravo već na glasu kao „politički umirovljenik". Christoph Blocher (85): prije nekoliko desetljeća bio je ikona desno-konzervativne Švicarske narodne stranke (SVP), nekadašnji zastupnik u parlamentu, a jedno vrijeme čak i član savezne vlade u Švicarskoj. 

Ovih dana ponovno se oglasio – kao vatreni zagovornik takozvane „Inicijative za neutralnost", koju su pokrenuli krugovi iz njegove stranke. 

Kako navodi Blocher, povratak tradicionalnoj neutralnosti 1938. je spasio Švicarsku od uvlačenja u Drugi svjetski rat. I to neutralnosti koja je išla daleko šire od načela vojnog nemiješanja:

 „Stručnjaci to nazivaju integralnom neutralnošću. To znači: apsolutna. To znači: neutralni smo i kada je riječ o nevojnim kaznenim mjerama." 

Traži se odustajanje od sankcija

Nevojne kaznene mjere – Blocher u jednom videu objašnjava što točno pod tim podrazumijeva. Ovaj borbeni 85-godišnjak u neutralnost ne ubraja samo princip vojnog nemiješanja, već i „ekonomske ili diplomatske sankcije“. Jer, prema njegovim riječima, „tko to radi, već je strana u sukobu“. 

To znači da Švicarska ubuduće ne bi smjela sudjelovati u ekonomskim ili diplomatskim sankcijama, osim ako ne postoji odgovarajuća odluka Ujedinjenih naroda. 

Tako stoji u nacrtu narodne inicijative „Za očuvanje švicarske neutralnosti". 

I upravo to je najosjetljivija točka: na početku ruskog  rata protiv Ukrajine, Švicarska se – nakon kratke i kontroverzne debate – pridružila zapadnim sankcijama protiv Ruske Federacije. To je bila greška, kaže Blocher. 

Ministar upozorava na izolaciju Švicarske

To nije bila greška, poručuje, na primjer, Ignazio Cassis, švicarski ministar vanjskih poslova iz liberalne Slobodarske demokratske stranke (FDP). Ne smije se ni zamisliti što bi se dogodilo ako bi Blocherove ideje o „integralnoj neutralnosti“ postale važeći zakon, kaže on. 

„Protiv država koje vode rat više ne bi mogle uvoditi nikakve sankcije", kaže Cassis. „Današnje sankcije protiv Rusije, na primjer, više ne bi bile moguće jer ih nije izglasao UN. To bi moglo imati teške vanjskopolitičke posljedice." 

Cassis strahuje da bi se u tom slučaju Švicarska „odvojila" od zapadne zajednice država. Slično razmišlja i većina političara iz svih ostalih stranaka zastupljenih u parlamentu u Bernu – s izuzetkom Blocherovog SVP-a. 

Ta stranka ima uvjerljivo najviše zastupnica i zastupnika (62) u Nacionalnom vijeću, donjem domu švicarskog parlamenta s ukupno 200 mandata. 

Pojam neutralnosti je fleksibilan

Činjenica je da pojam „neutralnost" stoji u švicarskom Ustavu. Kako bi ga se konkretno trebalo primjenjivati, to tamo međutim ne piše. 

Ministar vanjskih poslova Ignazio Cassis stoga smatra da dosadašnji princip „fleksibilne primjene" ima smisla. 

„Fleksibilno oblikovanje neutralnosti sačuvalo je Švicarsku neozlijeđenom kroz geopolitičke potrese i ratove. Tako bi to trebalo ostati i u budućnosti.“ 

To bi se u budućnosti trebalo promijeniti, uzvraća Christoph Blocher. O tome hoće li on i njegov SVP uspjeti s ovom inicijativom oko neutralnosti, odlučit će se na referendumu 27. rujna.