Zajedničkom tvrtkom, koja bi trebala biti osnovana otprilike za mjesec dana, upravljat će Slovenija, i slovenski predstavnik bit će direktor tvrtke. Glavna djelatnost nove tvrtke bit će organizacija transporta.

Sada na relaciji Ljubljana - Zagreb - Beograd - Dimitrovgrad - Istanbul vozi 700 vlakova, dok koridorom 4, koji je ide preko Mađarske, vozi sedam tisuća vlakova. Zajedničkom željezničkom tvrtkom sve bi države time mogle dobro zaraditi, no hrvatske željeznice u lošem su stanju i trebaju velika ulaganja.

Jednostavna računica

Hrvatski ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta uvjeren je da je ovakva inicijativa više nego dobra ideja, a onima koje bi priča mogla podsjetiti na neka prošla vremena poručuje kako u čitavoj priči nema politike. "Radi se o osnivanju zajedničke tvrtke koja će nastupati na javnim natječajima kako bi procedura bila lakša i brža i kako bi što više tereta prolazilo desnim koridorom, koji prolazi kroz Sloveniju, Hrvatsku i Srbiju ali dalje skroz do Turske. Prema tome to je gospodarski skroz opravdan posao koji nema veze s politikom ali ima gospodarsku osnovu, uvjerava ministar Kalmeta.

Ministar Kalmeta iznosi jednostavnu računicu; desni koridor je u odnosu na četvrti koridor, praktički na istim pravcima, kraći za skoro 900 kilometara. 90 % roba ide tim četvrtim koridorom a ne desnim i interes je svih uključenih da ta roba dođe na desni koridor.

Zajednička željeznica vjetar u leđa HŽ-u i gospodarstvu?

U Hrvatskim željeznicama već trljaju ruke, smatraju da bi hrvatsko-srpsko-slovenska željeznica mogla dati vjetar u leđa HŽ-u. "Tvrtka koja se osniva bit će od velike važnosti za HŽ kargo kao i za druge partnere, jer će se njome pokrenuti aktivnosti koje bi trebale rezultirati povećanjem teretnog prijevoza željeznicama, a time i prihoda koji su vezani uz deseti koridor. Taj koridor afirmirao se kao jedan od glavnih prometnih pravaca koji povezuju zapadnu s istočnom Europom pa pozitivnu refleksiju očekujemo i na drugim prometnim pravcima", kaže Ivana Čubelić, predstavnica za odnose s javnošću u Hrvatskim željeznicama. U Hrvatskim željeznicama još navode kako su već krenule pripremne radnje radnih grupa željeznica sudionika. Za početak cilj je povećati kvalitetu prijevoza, razviti infrastrukturu ali povećati vagonske kapacitete.

Radovi na obnovi dionice Vinkovci - Tovarnik - državna granica bit će završeni sljedeće godine. Što dalje i kada bi mogla biti završena rekonstrukcija koridora deset pojašnjava Ivana Čubelić. "Radovi na sljedećoj dionici Novska - Okučani trebali bi početi sljedeće godine i trajati do dvije godine. S obzirom na predvidive financijske izvore i vrijeme koje je potrebno za pripremu projektne dokumentacije, ishođenje dozvola, nominiranje i odobravanje financiranja projekata te izvedbu radova, za očekivati je da će potpuna rekonstrukcija biti dovršena u sklopu buduće financijske perspektive EU za razdoblje od 2014. do 2020. godine.

Europski fondovi poduprijet će zajedničke željeznice

U Hrvatski željeznicama vjeruju kako će zajedničkim snagamaslovensko-hrvatsko-srpska željeznička priča konkurirati drugim vrstama prijevoza. Što se tiče financiranja, u Hrvatskim željeznicama kažu kako se već služe sredstvima iz predpristupnih fondova Europske unije. Prva sredstva vezana za projektnu dokumentaciju već su odobrena iz fondova EU-a, a krajem godine očekuju se potpisivanja prvih ugovora.

Hrvatske željeznice od koridora deset i regionalne suradnje očekuju puno, a čini se da slično misle i gospodarstvenici. Dario Jurin, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, županijske komore Zadar smatra da su, obzirom na ukupno stanje krupne infrastrukture, na području Hrvatske i Zadarske županije, željeznica i njena infrastruktura u najlošijem stanju. "Mislim da bi svaki pomak, trebao značiti novi korak i novi poticaj u razvoju gospodarstva", zaključuje Jurin.

Autorica: Ivana Zrilić, Zadar

Odgovorna urednica: Snježana Kobešćak