U svom govoru na ceremoniji otvaranja u Frankfurtu na Majni, Žižek je osudio terorističke napade Hamasa na izraelsko stanovništvo. Izrael, SAD, Njemačka i druge zemlje označavaju Hamas kao terorističku organizaciju. Žižek je rekao da su teroristički napadi užasan zločin i da Izrael ima svako pravo na samoobranu, ali je naglasio i da bi trebalo slušati i Palestince i uzeti u obzir njihovu stranu, kako bi se shvatio sukob. Mira na Bliskom istoku, dodao je, ne može biti bez rješenja palestinskog pitanja.

Za vrijeme Žižekovog govora neki gosti su više puta napuštali dvoranu u znak prosvjeda, uključujući i hesenskog povjerenika za antisemitizam Uwea Beckera. Govor je bio prekinut. Becker se kasnije vratio u pratnji lokalnih političara iz Frankfurta. Optužio je Žižeka da relativizira zločine Hamasa, što je Žižek opovrgnuo. Nakon događaja Becker je za njemačku novinsku agenciju dpa izjavio da se može razgovarati o svemu, uključujući i prava i patnje Palestinaca, ali da sloboda govora „ima svoje granice, posebno kad se u određenom kontekstu stvari relativiziraju, umanjuju ili izjednačavaju, gdje to nije primjereno".

Žižek: „Malo me je i sram što sam ovdje"

Prije nego što je govor bio prekinut, slovenski filozof je kritizirao „zabranu analize“ sukoba između Izraela i Hamasa. Kazao je da su svi prethodni govornici govorili o Izraelu, ali nitko nije govorio o Palestincima. Također je rekao da je „skandalozna" odluka o odgodi dodjele LiBeratur-nagrade za 2023. godinu palestinskoj autorici Adaniji Shibli. Žižek je rekao da je ponosan što je na Sajmu knjiga, „ali malo me je i sram što sam ovdje".

Direktor Frankfurtskog sajma knjiga Juergen Boos, koji je bio vidno dirnut na kraju Žižekovog govora, nastojao je smiriti situaciju. „To je sloboda govora. I to moramo zadržati ovdje, to mi je važno", rekao je Boos. Treba biti moguće prekinuti govor, naglasio je, ali i dodao da je sretan „što smo odslušali kraj govora, iako se nekima možda nije svidio. Čak i ako ga osuđujemo. Važno je saslušati jedni druge."

Boos: „Važno je saslušati jedni druge"

Sajam knjiga je politički događaj – a 2023. godine više nego ikada. Prema informacijama organizatora, Indonezija i Malezija su otkazale svoje sudjelovanje. „To je reakcija na našu solidarnost s Izraelom", rekao je glasnogovornik Sajma. Ali je dodao kako je jasno da se Sajam solidarizira i s Palestincima koji pate pod vlašću Hamasa.

Ove srijede (18.10.) je u program bila izvanredno uvrštena panel-diskusija pod nazivom „U brizi za Izrael“, na kojoj je, između ostalih, sudjelovala i publicistica i sociologinja Eva Illouz. Nakon toga je politički program nastavljen diskusijom na temu „Nada za Rusiju" koju je vodio novinar Deniz Yüzel. U raspravi su sudjelovali i ruski pisac u egzilu Dmitrij Gluhovski i državna ministrica za kulturu Claudia Roth (Zeleni), koja je na svečanom otvaranju zamijenila kancelara Olafa Scholza (SPD) zbog njegovog puta u Izrael.

Više od 4.200 izlagača iz 95 zemalja

Ove godine je na jubilarni 75. Frankfurtski sajam knjiga došlo 4.200 izlagača iz 95 zemalja, kao i više od 6.000 predstavnika medija. Sajam traje do 22. listopada. Počasni gost je ove godine Slovenija. Sajam je, kao i obično, najprije otvoren samo za stručnu publiku, a za sve ostale posjetitelje od sljedećeg vikenda.

Na Sajmu se dodjeljuje čitav niz nagrada, među kojima je i Njemačka književna nagrada. Ona se dodjeljuje za najbolji roman na njemačkom jeziku i ove godine je dobitnik austrijski pisac Tonio Schachinger. U njegovom romanu „Echtzeitalter" („Uzrast realnog vremena") riječ je o bečkom tinejdžeru koji kompjuterskim igricama osvaja svijet. Nagrada je dotirana s 25.000 eura. Prošle godine tu nagradu je dobio švicarski debitant Kim de l'Horizon za „Blutbuch".

Na Frankfurtskom sajmu tradicionalno se dodjeljuje i Nagrada za književnost za mlade. Njezina dodjela je predviđena za petak. A najznačajnija nagrada Sajma dodjeljuje se u Pavlovoj crkvi pred samo zatvaranje – Mirovna nagrada njemačkih knjižara. Ovogodišnji dobitnik je Salman Rushdie. Britansko-indijski pisac je prije godinu dana bio žrtva atentata u kojem je teško ozlijeđen.

„Riječi saća“

Slovenija, koja je počasni gost i tematsko težište Frankfurtskog sajma, ima izuzetnu književnu, ali i pčelarsku tradiciju. Zato je moto njezinog nastupa u Frankfurtu „Riječi saća“. Među 70 slovenskih pisaca sudjeluju na Sajmu u Frankfurtu je i Drago Jančar. Upravo je kod minhenskog izdavača Hanser na njemačkom jeziku objavljen njegov roman „Ob nastanku sveta" („Als die Welt entstand").

U intervjuu za DW je rekao: „Ne mogu šutjeti kada vidim da je nešto krenulo naopako." Kaže da „nikada nije bio sretan" sa svojim iskustvima u bivšem sustavu. „Poznajem razliku između autoritarnog, totalitarnog i nedemokratskog sustava i demokracije“, rekao je Jančar. Mala Slovenija s dva milijuna stanovnika ranije je bila dio socijalističke Jugoslavije, a danas je članica Europske unije i NATO-a.

Sporna dodjela nagrade

Krvavi napad Hamasa na Izrael zasjenio je Sajam knjiga i prije nego što je on otvorio svoja vrata. Direktor Sajma Boos najavio je da bi se u programu trebalo čuti više izraelskih glasova. Planirana dodjela „LiBeraturpreis 2023" izazvala je do kontroverzne rasprava – palestinska autorica Adania Shibli dobit će ju za svoju knjigu „Manja stvar".

Neki kritičari optužuju palestinsku autoricu za antisemitski sadržaj. Zbog napada Hamasa na Izrael, dodjela te nagrade je odgođena za još neutvrđeni datum nakon Sajma knjiga. Nekoliko arapskih izdavača je potom objavilo da se povlače sa Sajma, uključujući i Upravu za knjige Ujedinjenih Arapskih Emirata i, prema izvještajima medija, Udruženje arapskih izdavača u Egiptu.

Prvi Frankfurtski sajam održan 1949.

U jubilarnoj godini Sajam se osvrće na burnu povijest. Četiri godine poslije Drugog svjetskog rata prvi Frankfurtski sajam knjige označio je 1949. obnavljanje kulturnog života u zemlji. Tada je organizator okupio 204 njemačka izdavača, a danas je Frankfurtski sajam najveći takav sajam na svijetu.

Sajam je oduvijek bio velika pozornica i prostor za rasprave. Günter Grass je 1959. svojim debitantskim romanom „Limeni bubanj" napravio pravu književnu senzaciju. Bokser Muhamed Ali je 1975. predstavio svoje memoare. Jedan novinar je njegovu knjigu nazvao „udarcem ispod pojasa za književnost". Ali, otada sportaši redovito predstavljaju svoje memoare na Frankfurtskom sajmu. Među njima su bili nogometna legenda Franz Beckenbauer, tenisač Boris Becker, košarkaš Dirk Nowitzki.

Skandalozan govor Martina Walsera

Nakon što je primio Mirovnu nagradu 1998. godine njemački pisac Martin Walser je svojim govorom izazvao skandal. On je tada rekao da se Nijemcima stalno prebacuje njihova nacistička prošlost, što, istaknuo je, na duže staze neće biti od pomoći da se to vrijeme zadrži u kritičkom sjećanju. Prema Walseru, to će prije navesti ljude da skrenu pogled, pri čemu postoji opasnost da se Auschwitz svede na „moralnu toljagu".

Walser je pretrpio oštru kritiku. Ignatz Bubis, tadašnji predsjednik Središnjeg vijeća Židova u Njemačkoj, prebacio mu je „duhovnu piromaniju". Naposljetku su njih dvojica izgladili svoj spor.

U sjećanju je i Frankfurtski sajam iz 1989. kada je Iran zbog poziva na ubojstvo britansko-indijskog pisaca Salmana Rushdiea izbačen sa Sajma. Prije toga su objavljeni njegovi „Sotonski stihovi" koji su dijelom inspirirani životom islamskog proroka Muhameda. Fanatici okupljeni oko vjerskog vođe Homeinija vidjeli su u toj knjizi uvredu za svog proroka i nad Rushdiejem od tada lebdi fetva – smrtna presuda.

Debata o desničarskim izdavačima

U povijest Frankfurtskog sajma spada i rasprava koja se rasplamsala 2017. godine oko sudjelovanja desničarskih izdavačkih kuća. Godine 2021. više autora tamne boje kože je otkazalo sudjelovanje na Sajmu zbog straha za svoju sigurnost. Pandemija korone je 2020. prinudila Frankfurtski sajam da se odrekne okupljanja u dvoranama - umjesto toga su se predstavnici branše sastali u virtualnom prostoru. Od 2021. sajamski pogon opet je otpočeo s normalnom djelatnošću, mada je broj posjetitelja na početku bio mali zbog antipandemijskih mjera.

U velike teme ovogodišnjeg Frankfurtskog sajma knjige spadaju umjetna inteligencija, klimatske promjene, borba protiv populizma i ekstremizma.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu