Thomas Krüger, predsjednik Ureda za političko informiranje, je prilikom otvaranja konferencije pod nazivom„Svijet je u nama – židovski život između Zagreba, Sarajeva i Beograda" primijetio kako se radi o prvom događanju s ovom tematikom u Njemačkoj uopće. „Radi se o jednom slabo poznatom području", zaključio je Krüger.

Dva dana puna informacija

I zaista, iako je od napada Hamasa na Izrael 7. listopada 2023. i rata u Pojasu Gaze koji je uslijedio židovski život ponovno u središtu pažnje, o Židovima koji žive na prostoru bivše Jugoslavije se u Njemačkoj izvan specijaliziranih akademskih krugova zna malo ili gotovo ništa. Zato bi ovaj skup, koji se 7. i 8. listopada održava u Akademiji židovskog muzeja u Berlinu, trebao kroz tribine, razgovore, radionice i koncerte popuniti tu prazninu.

Kako objašnjava autorica koncepta skupa Katarina Berg iz Njemačkog ureda za političku naobrazbu, skup je nastao iz potrebe da se njemačkoj publici približi nepoznata povijest jugoistočne Europe. Povijest židovskog života na prostoru koji se nekad zvao Jugoslavija posebno je nepoznati aspekt. Državni ured za političko informiranje se, kako kaže Berg, od samog početka postojanja zalaže za edukaciju kada je u pitanju židovski život pa se tako i ova manifestacija dobro uklapa u ovaj koncept.

Na manifestaciji će, kako objašnjava Berg, biti riječi o židovskoj povijesti na području jugoistočne Europe a bit će predstavljen i koncept obnove tzv. Jugoslavenskog paviljona u memorijalnom centru Auschwitz o čemu je DW već pisao.

Jesu li Židovi na jugoistoku Europe sigurniji?

No pitanje sigurnosti Židova, koji su svugdje u svijetu nakon rasplamsavanja sukoba na Bliskom istoku pojačano postali žrtve napada, nije se moglo izbjeći ove prve večeri skupa u Akademiji židovskog muzeja.

Sudionik panela „Židovski život u post-jugoslavenskom prostoru" kojim je otvoren dvodnevni skup, Marlon Amoyal, voditelj programa za Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku i Srbiji na javnom servisu Deutsche Welle, ukazao je na to da je sigurnosni problem Židova na jugoistoku Europe drugačiji od onog koji već dulje vrijeme a posebno posljednjih godinu dana vlada u Njemačkoj.

„U Sarajevu sam bio svjedok da židovski objekti nisu pod stalnom paskom policije kao što je to slučaj u Njemačkoj", rekao je Amoyal. Iako su od napada Hamasa na Izrael i rata u Pojasu Gaze koji je uslijedio u Sarajevu održani brojni pro-palestinski prosvjedi, sudionik rasprave i poznati predstavnik židovske zajednice Bosne i Hercegovine Jakov Finci kaže kako se sigurnosna situacija po židovsku zajednicu u njegovom gradu nije promijenila. „Mi smo sva ova stoljeća preživjeli zahvaljujući dobrim odnosima sa susjedima", zaključio je Finci.

Miješani antisemitizam

Književnica, glumica i redateljica Adriana Altaras rođena Zagrepčanka koje od šezdesetih godina živi u Njemačkoj, vjeruje da je činjenica da Židovi na Balkanu žive sigurnije nego u Njemačkoj možda treba povezati sa suživotom muslimana i Židova u Sarajevu koji ima mnogo dulju tradiciju i drugačiju pozadinu od ostatka Europe i posebice Njemačke. „U Berlinu imamo mnogo useljenika iz muslimanskih zemalja ovo je pravi melting pot. Ali tu imamo i mješavinu lijevog, desnog i muslimanskog antisemitizma", kaže Altaras odgovarajući na pitanje zašto je postalo opasno po Berlinu hodati s Davidovom zvijezdom oko vrata.

Ona sama, koja ne podržava ponašanje izraelskih vlasti u posljednjih godinu dana, govori kako sada u Njemačkoj „imamo mješavinu antisemitizma i opravdane kritike Izraela". Nasilni neredi s antisemitskim parolama koji su se iste večeri održavali nekoliko kilometara dalje na jugu četvrti Kreuzberg i u četvrti Neukölln, daju joj za pravo.

Usamljena židovska zajednica?

Martina Bitunjac, djelatnica Centra za židovske studije Moses Menedelsson u Potsdamu i jedna od kustosica skupa, ukazuje na to da opasnost po židovski život u Njemačkoj ne predstavlja samo jačanje antisemitizma unutar muslimanskih zajednica nego i jačanje stranaka krajnje desnice poput Alternative za Njemačku (AfD). „Posebno nakon uspjeha AfD-a u Brandenburgu se u zajednici govori i o iseljavanju iz Njemačke", kaže Bitunjac.

Povjesničar Ivo Goldstein koji u utorak na jednom od panela govori o povijesti židovstva na području jugoistočne Europe zaključuje kako se nešto drastično promijenilo u odnosu židovske zajednice prema ostatku društva. „Dogodila se jedna vrlo ružna situacija a to je da je židovska zajednica najednom ostala potpuno sama. Jer tradicionalni prijatelji židovske zajednice i nakon Drugog svjetskog rata i nakon ratova u devedesetima, pri čemu govorim o jednoj lijevo-liberalnoj i antifašističkoj poziciji, potpuno zauzeli jednu stranu u izraelsko-palestinskom sukobu što je u najmanju ruku čudno", zaključio je Goldstein.

Skup „Svijet u nama – židovski život između Zagreba, Sarajeva i Beograda" završava koncertom projekta „La Convivencia" harmonikašice Merime Ključo i operne pjevačice Jelene Milušić s glazbom inspiriranom glazbenom tradicijom Židova jugoistočne Europe. Paralelno se održava i izložba o zagrebačkoj glumici Lei Deutsch koja je ubijena u Auschwitzu.