Što je cilj djelovanja Vijeća Europe? Na svojoj internetskoj stranici ta organizacija sa sjedištem u Strassborugu ponosno naglašava kako se radi o najstarijoj europskoj zajednici država, te da Vijeće Europe nema (formalno) nikakve veze s institucijama Europske unije u Bruxellesu.

U jednom izdanju francuskog tjednog pregleda zbivanja iz 1949. godine reporter s oduševljenjem javlja da su ministri vanjskih poslova deset europskih država 5. svibnja u Londonu utemeljili Vijeće Europe. Nakon stravičnih zbivanja tijekom Drugog svjetskog rata vrhovni cilj nove organizacije je bilo očuvanje mira. Danas se Vijeće Europe bavi i poštivanjem ljudskih prava u zemljama članicama. Za razliku od visokog stupnja integracije koja vlada među članicama Europske unije, Vijeće Europe je praktično neformalna zajednica.

47 članica iz cijele Europe

U ovom trenutku Vijeće broji 47 država članica. Radi se o zemljama iz svih krajeva Europe uključujući i Rusiju. Bjelorusija i Vatikan nisu uključeni u Vijeće Europe. Bjelorusija je doduše kandidatkinja za članstvo, no ta zemlja ne smije postati punopravnom članicom sve dok je na vlasti predsjednik i diktator Lukašenko. Sveta stolica ima status promatrača u Vijeću Europe i ne želi postati članicom. Promatrački status imaju i Sjedinjene Američke Države, Kanada, Meksiko i Japan.

Poštivanje ljudskih prava, demokratizacija, unapređenje vladavine prava i socijalni napredak - to su teme kojima se bave Ministarska vijeća i Opće skupštine Vijeća Europe. Od 1998. u okviru Vijeća djeluje i stalni Europski sud za ljudska prava, koji procesuira tisuće žalbi i tužbi koje pristižu iz zemalja članica. Europski sud za ljudska prava najčešće se bavi slučajevima u kojima se radi o (ne)poštivanju prava čovjeka u Rusiji i drugim bivšim republikama Sovjetskog Saveza. Na sudu radi oko 2.000 ljudi. Oni su se već pozabavili i zabranom nošenja ženske marame u Turskoj, te nacionalizacijom nepokretne imovine u bivšem DDR-u. Prije par mjeseci su promatrači Vijeća Europe kritizirali i tijek predsjedničkih izbora u Rusiji - oni su ih nazvali "nepoštenima".

Zaključci Vijeća Europe i presude Europskog suda za ljudska prava obvezujući su za sve zemlje članice. No, u praksi se nijednu zemlju ne može natjerati da prihvati te odluke. Prije godinu dana Paralementarna skupština Vijeća Europe je osudila suradnju zemalja članica s američkom tajnom službom CIA-om, koja je u nekoliko europskih država saslušavala osobe osumnjičene za terorističke aktivnosti, a po Europi uz blagoslov pojedinih država zrakoplovima transportirala te uhićenike.

"Debatni klub" zbunjuje Europljane

Vijeće Europe koristi istu zastavu kao i Europska unija. Ta činjenica dodatno zbunjuje Europljane. Dvanaest zlatnih zvijezda na plavoj podlozi može puno toga značiti. Za Vijeće Europe to nije dobra stvar - većina europskih građana kao najvažniju političku instituciju u Europi doživljava upravo Europsku uniju. Iako je Unija nešto mlađa, ona je do sada posve zasjenila svog starijeg "brata" iz Strassbourga. A za to je većim dijelom krivo upravo Vijeće Europe. Ono odavno ne govori jedinstvenim glasom, nema jedinstven stav oko najvažnijih pitanja. Vijeće Europe danas je poput foruma u kojem se politički diskutira o kriznim slučajevima i konfliktima. U šest desetljeća svoga postojanja Vijeće je usvojilo mnoštvo dekreta i konvencija, koji u praksi nisu imali gotovo nikakav učinak.

Organizacija i njezini predstavnici pate od kronične političke nemoći. To otvoreno priznaje i trenutni predsjednik Vijeća Europe Lluis Maria de Puig. On poručuje kako se vlade većine zemalja članica ionako ne interesiraju za zaključke Vijeća te da se: "...velike odluke ionako donose u Europskoj uniji, a ne kod nas u Vijeću Europe."

Autor: Bernd Riegert

Odg. ur.: Andrea Jung-Grimm