Ministarstvo obrane Bosne i Hercegovine (BiH) „prvi put u povijesti“ ima nadzor nad zračnim prostorom BiH. To je povodom 18-te godišnjice formiranja Oružanih snaga (OS) BiH rekao ministar obrane Zukan Helez.

„Svaki avion, svaka letjelica bilo koje vrste koja uđe u BiH, mi u Ministarstvu obrane, u našem Centru, vidimo to i u potpunosti nadgledamo naše nebo", istaknuo je ministar.

„Izjava ministra Zukana Heleza o kontroli neba BiH ohrabruje, mada dolazi nakon njegovih izjava o paravojnim kampovima, što su obavještajne agencije demantirale“, kaže za DW profesor na banjalučkom Fakultetu sigurnosnih znanosti Duško Vejnović.

Kako je kontrola neba po međunarodnim standardima koordinirana, to će ojačati ulogu Centra za promatranje i obavještavanje OS BiH i njenih radarskih sustava, pojašnjava banjalučki profesor. „To će ojačati i partnerstvo OS BiH s međunarodnim snagama, a BiH se tako uvezuje u sustav kolektivne sigurnosti“, kaže Vejnović.

Njemačka među najvećim donatorima

Ali OS BiH nemaju adekvatne radarske sustave. Ministar Helez kaže da su u toku dogovori sa Sjedinjenim Američkim Državama o nabavci dva „primarna“, ali „skupa" radara kako bi Ministarstvo imalo „sliku neba" neovisno o civilnim radarima.

No za skupe radare, kao ni za drugu neophodnu opremu i oružje, nema novaca jer državno Ministarstvo financija na čelu sa Srđanom Amidžićem ne odobrava puni iznos koji je Ministarstvo obrane, prema preporukama Predsjedništva BiH kao civilnog zapovjednika, tražilo za OS BiH. 

Zato su donacije prijateljskih zemalja za OS BiH izuzetno važne, a jedan od najvećih donatora je i Savezna Republika Njemačka. Ona je u utorak (28.11.) donirala sredstva za obuku i operacije deminiranja vrijedne 410.000 eura.

Njemačka je jedan od najvećih donatora OS BiH. Vojni  ataše Njemačke u BiH pukovnik Franz Josef Nolte nedavno je najavio potpisivanje još jednog ugovora do kraja godine, čime bi ukupna vrijednost njemačkih donacija Ministarstvu obrane BiH u 2023. godini iznosila oko 6,5 milijuna eura.

Izdvajanja iz proračuna povećana, ali nedovoljna

Sredstva kojima raspolažu OS BiH nisu dovoljna za razvoj i modernizaciju jer proračunom predviđen novac „pokriva“ samo plaće i minimalne troškove održavanja pojedine opreme i objekata, kaže za DW vojni analitičar Nedžad Ahatović. „Država BiH mora preuzeti obvezu da razvija OS BiH, a ne da financijski servisira samo najnužnije potrebe“, kaže Ahatović.

On pojašnjava da je strateška uloga oružanih snaga svih demokratskih zemalja u miru „odvraćanje“ koje se, prije svega, zasniva na modernizaciji opreme. „Ta su izdvajanja neophodna kako bi država odgovorila na sve sigurnosne  prijetnje, ali političke stranke sa sjedištem u Republici Srpskoj (RS) opstruiraju sve što je državno“, kaže Ahatović.

Iako su političke stranke SDP (sa sjedištem u Federaciji BiH) i SNSD (iz RS-a) zajedno s Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ) BiH članice koalicije koja bi trebala omogućiti adekvatno funkcioniranje svih organa vlasti na razini države, pa i OS BiH, njihovi stavovi u vezi s vojskom su dijametralno suprotni.

SNSD se zalaže za povratak „izvornom" Dejtonskom sporazumu prema kojem su vojske u nadležnosti entiteta, a ne države, i oštro se protivi integraciji u NATO. Inzistiraju i na demilitarizaciji BiH, iako se njeni susjedi Srbija i Hrvatska kontinuirano naoružavaju. U pogledu izdvajanja proračunskih sredstava za OS BiH i Ministarstvo obrane, prešutnu suglasnost im daje i HDZ, iako se ta stranka deklarativno zalaže za priključenje BiH NATO-u.

Reforma obrane

SDP je za integraciju BiH u NATO i striktno poštivanje dogovora usvojenih u državnim i entitetskim parlamentima, prema kojima su entitetske vojske ukinute kako bi se formirale zajedničke OS BiH.

„Prošlo je vrijeme ustaša, četnika, mudžahedina, partizana i JNA. Sada dolazi novo vrijeme – vrijeme Oružanih snaga BiH“, izjavio je prvi zapovjednik (načelnik Zajedničkog štaba) OS BiH general Atif Dudaković.

On je to rekao prije 18 godina, nakon uspješno provedene reforme obrane. Entitetski parlamenti, i Federacije BiH i RS-a, donijeli su odluke o raspuštanju tada međusobno suprotstavljenih entitetskih vojski – Vojske FBiH koju su činile Armija Republike BiH i Hrvatsko vijeće obrane (HVO) te Vojske RS-a.

OS BiH su formirane kao zajednička vojska, u čiji su sastav ušla tri puka koja baštine tradicije Armije Republike BiH, VRS-a i HVO-a. Od tada su OS BiH uspješno sudjelovale  u vojnim mirovnim misijama širom svijeta, a BiH je, kao članica NATO-ovog projekta Partnerstvo za mir, mogla računati na savezničku podršku u opremanju i obučavanju vojske.

Prioriteti za OS BiH

Danas je prioritet za OS BiH nabava strateške vojne opreme koja, između ostalog, podrazumijeva i formiranje rječne ratne flote, kaže Nedžad Ahatović, podsjećajući da BiH ima oko 800 km vodene granice sa susjedima. To bi, kako ističe, doprinijelo i efikasnijoj kontroli migrantskih ruta. „Prioritet je i nabava avijacije fiksnih krila, kupovina radarskog sustava VOJIN (zračno promatranje, javljanje i navođenje), kompletiranje artiljerijsko-raketnih postrojbi protuzračne obrane i nabava ili modernizacija oklopno-mehaniziranih vozila“, kaže Ahatović.

Jeftinija bi bila demilitarizacija BiH, navodi profesor Duško Vejnović, ali priznaje da ona nije moguća dok se susjedi, prvenstveno Srbija i Hrvatska, naoružavaju. „Zato treba prevladati razlike, postići konsenzus kako bi se za OS BiH osigurala adekvatna materijalno-tehnička sredstva“, kaže Vejnović, sugerirajući da u trendovima opremanja OS BiH treba pratiti susjede.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu