1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

2014. - prijelomna godina za SAD?

Antje Passenheim/N. Kreizer 10. siječnja 2014

S gospodarske točke gledišta, čini se da je SAD-u krenulo nabolje. No na političkom planu bi 2014. opet mogla donijeti poteškoće, kako kod kuće, tako i u inozemstvu.

Brarack Obama
Foto: picture alliance/AP Photo

"Čvrsto sam uvjeren u to da će 2014. za SAD biti prijelomna godina", rekao je nedavno američki predsjednik Barack Obama novinarima u Washingtonu. Gospodarski gledano, temelji za ovakav optimizam nikad posljednjih godina nisu bili bolji. "Fiskalna kočnica je otklonjena, izvozi se punom parom, proizvodnja je u porastu. Privatni dugovi se smanjuju, no nažalost ne i vladini", kaže William Galston iz Brooking Intituta. I Neil King iz Wall Street Journala smatra da je pozitivna atmosfera zahvatila i Wall Street. "Na tržištima dionica vlada ushit a i tržište rada se oporavlja", tvrdi King na svom blogu. No što se političke situacije tiče, izgledi da se u 2014. nešto promijeni kad je u pitanju najveća prepreka reformama, a to je kronično neslaganje između demokratski vođene Bijele kuće i Kongresa gdje većinu drže Republikanci, nisu baš veliki. Zbog sukoba na relaciji Bijela kuća-Kongres Obamina vlada u novu godinu sa sobom vuče i dva velika neriješena problema: reformu Nacionalne sigurnosne agencije (NSA) i reformu zdravstvenog sustava. Predsjednik bi ubrzo, još u siječnju, mogao obznaniti da li uopće postoje i najmanji izgledi za reformu tajnih službi, nakon što su iste u prošloj godini zbog nekontroliranog prisluškivanja uzrokovale sukob s nekim od najprisnijih partnera SAD-a poput Njemačke.

Natezanja s Kongresom

Ubrzo bi se moglo pokazati da li neuspješan početak novog zdravstvenog sustava, popularno nazvan "Obamacare", počiva na početnim greškama ili je čitav sustav kojim Obama želi 30 milijuna dosad neosiguranih građana SAD-a uključiti u sustav zdravstvene njege, neprovediv. Za ostvarenje svojih planova Obami je potrebno i podizanje gornje granice državnog zaduženja čemu se međutim republikanci žestoko protive. Ovaj sukob je prošle godine doveo do smrzavanja javnih sredstava i uzrokovao kaos. Temeljno se međutim ništa nije promijenilo. "Republikanci kao protuuslugu za zeleno svjetlo podizanju granice zaduživanja traže neke političke ustupke. No predsjednik je već više puta ponovio da toj temi neće pregovarati", kaže Galston, nekadašnji savjetnik predsjednika Billa Clintona.

William GalstonFoto: DW/A. Passenheim

Predizborna taktiziranja

Uoči izbora za novi saziv Kongresa u studenom Obamina administracija ima dobre izglede "provući" još neke socijalne projekte poput produljenja roka u kojem nezaposleni primaju potporu za nezaposlene kao i podizanje zakonom garantiranog minimalca sa 7,25 na 10 dolara. Galston vjeruje da Obama ove naume u Kongresu može provesti u djelo i bez pritisaka i sukoba jer, kako kaže, teško da će republikanci glasovati protiv ovakvih popularnih mjera uoči izbora za kongres. Slična je situacija i s useljavanjem. Obamin kompromis po kojem bi 12 milijuna stanovnika SAD-a koji žive u ilegalnom statusu napokon dobilo "papire" a da bi zauzvrat bile pooštrene kontrole na granicama, Republikanska stranka je prošle godine odbacila. No i republikanci sada teže kompromisu jer se ne žele zamjeriti sve moćnijem latinskoameričkom izbornom tijelu koje bi se ove promjene najviše i mogle ticati. Obama bi u svakom slučaju mogao profitirati: ili će dobiti zakon koji je želio ili političku naklonost latinskoameričkih birača.

"Obamacare" na ispituFoto: picture-alliance/dpa

Građanima dosta avantura

Manje izgleda za sakupljanje političkih bodova Obamu čeka na vanjskopolitičkom planu. Bilo da se radi o povlačenju postrojbi iz Afganistana, eksploziji nasilja u Iraku, građanskom ratu u Siriji ili vječitom sukobu između Palestinaca i Izraelaca: ni na jednom planu Obama ne može očekivati podršku birača. Većini Amerikanaca je dosta vojnih i inih avantura u inozemstvu i jedino što žele je usredotočenje na probleme u zemlji. Analitičari su u jedno sigurni: ukoliko Obama nešto želi promijeniti to mora učiniti još ove godine. Sljedeće godine u ovo vrijeme će glavna tema ionako biti Obamin nasljednik. Sve zasad ukazuje na jedno ime: Hillary Clinton. Prema ispitivanju javnog mnijenja privatnog sveučilišta Quinnipiac, većina birača bivšu ministricu vanjskih poslova vide kao sljedećeg kandidata Demokratske stranke na predsjedničkim izborima.

Snažan latinoamerički lobiFoto: Reuters
Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi