Ruski napad na Ukrajinu ali i brige oko skladišta plina, korone i inflacije obilježili su 2022. u Njemačkoj. No bilo je i pozitivnih vijesti.  

 

Pomoć za ukrajinske izbjeglice 

Milijuni su zbog rata napustili Ukrajinu, veliki broj je došao u Njemačku. Prema Središnjem registru za strance krajem listopada ih je bilo gotovo jedan milijun. Spremnost građana Njemačke da pomognu je bila velika. Neki su čak ustupili dnevnu ili gostinsku sobu kako bi primili žene i djecu iz Ukrajine i to je trajalo tjednima i mjesecima. Brojni građani su prikupljali donacije za izbjeglice, odjeću i potrepštine za domaćinstvo, pomagali su djeci oko domaće zadaće i pratili izbjeglice prilikom posjeta institucijama i liječnicima. 

Njemački Centar za istraživanje integracije i migracije pratio je spremnost Nijemaca da pomognu tijekom dužeg razdoblja i došao do zaključka da je spremnost da se pomogne doduše opala u odnosu na razdoblje nakon početka rata, ali da se i dalje drži na visokoj razini. Prema tim podacima svaka druga osoba u Njemačkoj je otvorena za volonterski angažman, više od polovine je spremno izdvojiti neku donaciju za izbjeglice, a skoro svaki peti sudionik u anketi bi bio spreman prihvatiti izbjeglice i kod kuće.  

Njemačke tvrtke s rekordnim profitom 

Za velike njemačke kompanije koje su registrirane na burzi godina je bila dobra, usprkos energetskoj krizi i inflaciji. Prema podacima konzultantske tvrtke EY, u trećem kvartalu, između srpnja i rujna, 40 najvećih njemačkih kompanija na Njemačkom dioničarskom indeksu (DAX) zabilježilo je porast vrijednosti od 23 posto, a dobit je porasla čak za 28 posto. Vodeći koncerni su bili Mercedes, Volkswagen i Siemens.

„Tko je računao s opadanjem obima poslova razočarao se. Kod većine koncerna registriranih na burzi rastu i promet i zarada, posao cvjeta”, objašnjava suradnik ove konzultantske tvrtke Henrik Ahlers. On čak računa s tim da će, kad se podvuče crta, 2022. biti rekordna godina.  

Terminali za ukapljeni plin završeni prije roka 

Veliki građevinski projekti inače traju znatno duže. Ako pomislimo na Elbsku filharmoniju za koju je planirano da se završi 2010. a radovi su okončani tek 2016. onda nas može razveseliti činjenica da je moguće graditi brže.Za plutajući terminal za ukapljeni plin (LNG), koji je nedavno otvoren u Wilhelmshavenu, trebalo je samo deset mjeseci planiranja i gradnje. „To je sada novi njemački tempo kojim želimo unaprijediti infrastrukturu i trebao bi biti uzor ne samo za ovo postrojenje nego za mnoga, mnoga druga", rekao je njemački kancelar Olaf Scholz prilikom svečanog otvaranja postrojenja. Ovaj terminal koji pluta pred obalom Sjevernog mora doprinijet će bržem nadoknađivanju manjka plina izazvanog zaustavljanjem ruske isporuke. Njemački privrednici se nadaju da će ovaj primjer efikasne gradnje postati pravilo. Predsjednik Njemačke industrijske i trgovačke komore (DIHK) Peter Adrian je rekao da je potrebno bitno ubrzavanje planiranja i procesa izdavanja dozvola za sve projekte infrastrukture. Za neke je ovakav način gradnje čak prebrz. Ekološke organizacije su kritizirale gradnju i zahtijevale jednako ubrzanje procedure za energetske projekte koji se zasnivaju na obnovljivim izvorima.  

Tehnologija i klima 

Može li tehnologija riješiti naš klimatski problem, pa makar djelomice? Jedno poduzeće iz oblasti Hunsrück upravo to i pokušava. Uređaj P500 izvlači CO2 iz atmosfere. Kako to radi? U cijevima i reaktorima se grane drveća i ostali drvni materijal pretvaraju u ugljen bez prisustva zraka. Normalno bi u tom procesu spaljivanja nastao ugljični dioksid i nastalo bi novo zagađenje, ali P500 sagorijeva biljnu masu bez prisustva zraka, pa se biljni i drveni otpad upotrebljavaju na najbolji mogući način. Postoje dodatni pozitivni efekti. Pri nastanku tog biljnog ugljena nastaje i regenerativna toplota koja je zbog nestašice plina trenutno vrlo tražena. Osim toga, poljoprivrednici bi biljnim ugljenom mogli povećati plodnost svog zemljišta. Cijena ovakvog ugljena je još uvijek visoka, ali bi se s porastom ponude mogla promijeniti.  

Kraj pandemije?  

Najpoznatiiji njemački virolog Christian Drosten, koji je inače poznat po svojoj skepsi i upozoravajućim porukama je obznanio kraj pandemije: „Ove zime doživljavamo prvi endemski val virusa SARS-CoV-2, što po mojoj procjeni znači da je pandemija prošla“, izjavio je nedavno Drosten. On je objasnio da će imunitet stanovništva nakon ove zime biti tako širok i izdržljiv, da će virus jedva biti u stanju opstati preko ljeta. Šef odjela virologije na berlinskoj klinici Charite jedino se ogradio za slučaj nastanka sasvim novih varijanti virusa. „Ali ni to u ovom trenutku ne očekujem“, zaključio je Drosten.  

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu