Rasprava i radionica pod nazivom "Strategijski pogled na EU proširenje i nedostatak diskusije u Njemačkoj" već je u samom naslovu ukazala na jedan problem o kojem se od dolaska nove vlade početkom svibnja govorka u Berlinu.

Mnogi koji se u njemačkoj metropoli bave temom zapadnog Balkana su mišljenja kako demokršćansko-socijaldemokratskoj vladi Friedricha Merza, usprkos njegovoj usredotočenosti na vanjsku politiku, regija zapadnog Balkana nije visoko na listi prioriteta.

Doduše na mjesto ministra vanjskih poslova je došao Johann Wadephul, koji kroz razne dužnosti i članstva u parlamentarnim gremijima, ovu regiju prati već godinama ali koji unatoč tomu ovoj regiji ne posvećuje toliku pažnju kao njegova prethodnica na poziciji, Annalena Baerbock. Prvi znak je i ukidanje posebnog izaslanika za zapadni Balkan koju je obnašao političar stranke Zeleni Manuel Sarrazin.

Velika očekivanja od Njemačke

I predstojeći, nastupni posjet novog ministra vanjskih poslova regiji ne ukazuje, kako je tijekom rasprave u DGAP-u rekao zastupnik Bundestaga Boris Mijatović, na to da Njemačka regiji pridaje posebnu pažnju. "Šest zemalja u dva dana", s time da je posjet Bosni i Hercegovini u nedjelju navečer, označen kao "radni".

Pritom se od Njemačke, kako je tijekom rasprave rekla državna tajnica u ministarstvu europskih poslova Crne Gore Biljana Papović od Njemačke mnogo očekuje kad je u pitanju postavljanje smjernica i određivanja tempa napretka zemalja.

Od šest zemalja regije zapadnog Balkana Crna Gora i Albanija su otišle najdalje pri čemu Crna Gora sljedeće godine očekuje zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja. Cilj ulaska je 2028. "Mi se držimo krilatice '28 u 28.'", kaže u razgovoru za DW Papović aludirajući na želju Podgorice da Crna Gora u 2028. postana 28. članica Europske unije.

Opasnost blokada zbog bilateralnih problema

No ne radi se samo o ispunjenju kriterija nego i o dinamici unutar same Europske unije i njezine spremnosti za prijem novih članica. Nakon zatvaranja poglavlja slijedi dugi i mukotrpni proces ratifikacije u zemljama članicama. Podrška primanju novih članica je čak i u zemljama čiji građani ne slove kao euroskeptični, niska, u Njemačkoj 49 posto.

Osim toga je tu i problem blokade zbog bilateralnih pitanja poput trenutačne bugarske blokade pregovora Sjeverne Makedonije. Mijatović je rekao kako se se u Sjevernoj Makedoniji s pravom pitaju: "Što ako ispunimo i ove zahtjeve Bugarske, nakon što smo već zbog Grčke promijenili ime i ako se nakon toga pojavi neki novi zahtjev?".

I Slovenija je godinama zbog graničnog spora u Piranskom zaljevu kočila Hrvatski ulazak u EU. Crna Gora je imala s članicom EU-a Hrvatskom bilateralnih problema no oni su, kako kaže Papović, u međuvremenu riješeni.

"Od samog početka pregovora Hrvatska je bila izuzetno snažan partner Crnoj Gori u ovom procesu i mnogo su pomogli u ostvarenju mnogih obaveza na ovom našem putu. Točno je da postoje mnoga otvorena pitanja između Hrvatske i Crne Gore i mi smo već u prethodnoj godini formirali jedan radni tim koji radi na rješavanju ovih otvorenih pitanja i trudimo se da ovim zahtjevima pristupimo kao prioritetu. Svakako ne vidimo da bi Hrvatska blokirala ulazak Crne Gore u Uniju i naše punopravno članstvo", kaže Papović.

2026. ključna

Zaključak rasprave, u kojoj je sudjelovao i Thomas Hagleitner, direktor Odjela za strategiju proširenja pri Europskoj komisiji, je da se napokon, 22 godine od famoznog "obećanja iz Soluna" gdje je svim zemljama regije pružena EU perspektiva, u procesu približavanja punopravnom članstvu nešto događa.

Nikola Xaviereff iz DGAP-a smatra da će 2026. biti ključna u ovom procesu i to ne samo zbog kretanja u samim zemljama članicama nego i unutar same Unije, pri čemu se ukazuje na izbore u Mađarskoj. "Mislim da sljedeća godina može definirati, ne samo za Crnu Goru nego i za ostala zemlje postoji li u stvari šansa za članstvo kao i pitanje modaliteta kojim će se taj proces odvijati".