Kao što se ljudska povijest često dijeli na razdoblja pr. n. e. i n. e., nije pretjerano zamisliti da bi se povijest interneta mogla dijeliti na "pr. W." i "n. W." — „W“ označava Wikipediju.

Kad je Wikipedia osvanula na svjetskoj mreži 15. siječnja 2001., bila je zamisao dvojice ljudi: Jimmyja Walesa, internetskog poduzetnika s radikalno liberalnim idejama, i Larryja Sangera, filozofa koji je postao prvi glavni urednik. Njihova suradnja trajala je tek nešto više od godinu dana, ali napetost između njihovih vizija i danas je problem ovog projekta.

Wales je zamišljao Wikipediju kao radikalno otvoren projekt, prostor gdje „svaka osoba na planeti“ može doprinijeti i imati besplatan pristup „zbroju cjelokupnog ljudskog znanja“. Sanger je, međutim, sumnjao da takva otvorenost može jamčiti neutralnost i ta razlika je obilježila povijest Wikipedije.

Od knjiga do klikova

Nekad je pristup znanju značio fizičko lutanje po pravim zgradama knjižnica i pregledavanje pomno uređenih referenci, uz stručnjake i institucije kao čuvare „službenih“ informacija. Wikipedia je preokrenula tu hijerarhiju.

Stvorila je golemu platformu koju zajednički uređuju korisnici, gdje svatko s internetskom vezom može napisati ili izmijeniti članak, prijelaz s centralizirane stručne uprave na decentralizirani, zajednicom vođen model koji i dalje citira izvore koje su pisali stručnjaci.

Rast same Wikipedije je svojevrsna internetska legenda. Do 2002. engleska Wikipedia imala je oko 25.000 članaka, samo četiri godine kasnije ih je imala preko milijun. Danas ih ima više od sedam milijuna.

Pokreću je ljudi, dijele filozofije

U siječnju 2026. postoji više od 300 aktivnih jezičnih izdanja Wikipedije, s doprinosima tisuća volontera. Nitko ne „posjeduje“ članak, a svi prilozi moraju slijediti temeljna načela neutralnosti, provjerljivosti i oslanjanja na vjerodostojne izvore. Urednici raspravljaju o izmjenama na stranicama za razgovor i postižu konsenzus. U ozbiljnim slučajevima sporovi se upućuju na Arbitražni odbor kojim upravlja zajednica.

Ovaj model odražava Walesovo uvjerenje kako se kolektivno može stvarati globalno zajedničko znanje. „Wikipedia nije ugodno mjesto za ekstremiste“, rekao je za Guardian 2025. „Ako želite bjesniti i biti pristrani, pišite svoj blog.“ Za Walesa neutralnost proizlazi iz činjenica: „Članak o Hitleru ne mora biti tirada protiv Hitlera. Samo napišete što je radio i to je već optužnica.“

Sanger, koji je napisao rane smjernice za neutralnost, dugo tvrdi da sama otvorenost ne može spriječiti pristranost; oni koji pišu članke trebali bi biti stručnjaci za temu. „Neutralnost je potpuno moguća“, uvjeren je. Idealni članak jest kad „ne možete zaključiti što autor uopće misli o bilo kojoj spornoj temi“. „Ne vidim kako bi projekt poput Wikipedije mogao i približno postići neutralnost bez sudjelovanja stručnjaka koji su sami predani neutralnosti“, rekao je za DW. Tvrdi i da smiju uređivati samo oni „koji misle na određeni način“, opisujući ih kao „globalne, akademske, sekularne, progresivne“.

Greške su moguće

Procjenjuje se da je broj žena među Wikipedijinim urednicima između 10 i 20%, priznaje Zaklada Wikimedia. I dalje nedostaju cijele kategorije značajnih žena, njihovih djela ili tema, što je potaknulo inicijativu „Women in Red" 2015. kako bi se zatvorio taj jaz.

Svako jezično izdanje Wikipedije nastaje zasebno, s vlastitom zajednicom urednika. To znači da članak koji postoji na hindu možda nikad neće biti napisan na engleskom i obratno. Alati poput Wikidelta pokazuju te praznine mapiranjem tema koje se pojavljuju samo na jednom jeziku.

To je važno jer Wikipedia danas hrani mnoge digitalne alate koje ljudi svakodnevno koriste. Veliki jezični modeli (Large language models, LLM) uvelike se treniraju na njezinu sadržaju, a AI-generirani tekstovi i prijevodi vraćaju se u manja izdanja Wikipedije. Grenlandsko izdanje pokazuje koliko je taj krug krhak: 2025., nakon što je preplavljeno pogrešnim AI sadržajem, što su neki nazvali „spiralom kaosa“, njegov jedini urednik zatražio je zatvaranje stranice zbog, među ostalim, „rizika za grenlandski jezik“.

„Koristimo je češće nego što idemo na WC"

Wikipedijine osobitosti odavno prelaze granice same stranice. Oznaka „citation needed“, nekoć jednostavan poziv na provjeru, postala je sinonim za sumnjive tvrdnje. Online igre poput Wikiracinga pretvaraju enciklopediju u sport: igrači kreću s jednog članka i utrkuju se, koristeći samo poveznice, da stignu do potpuno nepovezane stranice u što manje klikova i što brže.

Osim što je dugo bila glavni izvor za istraživanje, ušla je u svakodnevne rutine — rješavanje sporova za stolom, pomoć sportskim komentatorima ili kopanje po temama kad se ne može spavati. Modna dizajnerica Diane von Fürstenberg možda je najbolje opisala njezinu sveprisutnost kad je jednom rekla Jimmyju Walesu: „Svi koristimo Wikipediju češće nego što idemo na WC."

Umjetna inteligencija je bolja od "narodnog znanja"?

Ali ni platforma utkana u svakodnevni život nije imuna na poremećaje. U 2025. tvrtka xAI Elona Muska pokrenula je Grokipediju, AI-generiranu enciklopediju temeljenu na velikom jezičnom modelu Grok.

Počela je s gotovo 885.000 članaka i predstavila se kao „istinit i neovisan alternativni izvor“ Wikipediji, ili, kako Musk kaže, „Wokipedia“ jer je „ekstremno lijevo pristrana“. Neki su članci potpuno generirani Grokom, drugi su preuzeti s Wikipedije, ponekad blago uređeni, ponekad gotovo doslovno kopirani.

Larry Sanger smatra da je to značajna promjena. „Prvi put u povijesti možete razgovarati s LLM-om i on će odmah urediti enciklopedijski članak“, rekao je za DW. „Ne šaljete izmjenu čovjeku, nego stroju kojim upravlja korporacija“, što znači brže odgovore. Vjeruje da bi Grokipedia mogla nadmašiti projekt koji je pomogao stvoriti: „Vrlo je vjerojatno da će Grokipedia nakon nekog vremena biti bolja enciklopedija od Wikipedije.“

U to ipak sumnja Jimmy Wales. Krajem 2025. za Reuters izrazio nevjericu da bi jezični modeli uopće mogli sami od sebe stvoriti enciklopedijski sadržaj. „Hoće li to biti važan ili uopće relevantan konkurent, to ćemo još vidjeti."