Za djelatnike društvene mreže Meta kako se sad zove Facebook je ovaj četvrtak bio loš dan: vrijednost dionica je pala kao kamen i u samo jednom danu je izgubila dobru četvrtinu vrijednosti. Ta društvena mreža se i nema čime pohvaliti: u prošlom kvartalu je izgubila dobar milijun dnevnih korisnika, a osobito kod mladih i rođenih u ovom stoljeću se čini kako "fejs više nije cool" - smrtna presuda za tvrtku koja najviše i ovisi o mladima.

Jer tek nešto starije je teško uvjeriti, zašto bi itko trošio pravi novacza vrijednosti virtualnog svemira. Štoviše, šef Mete Mark Zuckerberg i sam kaže kako je njegova vizija metaverzuma "desetljećima od realnosti": i naočale za virtualnu realnost vlastite tvrtke Oculus se slabo prodaju jer za pravi doživljaj treba i veoma brzi internet. A to ide sporo ili i tu ima problema - kao što se vidjelo kod uvođenja mreže 5G u SAD-u.

Neizvjesnost u virtualnom svijetu

Je li to početak kraja? Hoće li se ponoviti dot.com kriza početkom stoljeća kad je također bilo teško objasniti, zašto se dionička vrijednost IT-tvrtki mjeri u desecima milijardi čak i ako "još uvijek" stvaraju samo gubitke? Pogotovo kad je riječ o društvenim mrežama se barem na Zapadu sve više pojavljuje problem privatnosti: i Apple od prošlog travnja ispituje vlasnike tih telefona, smije li točno pratiti njihove navike -i mnogi to ne žele. I Facebook može sakupljati bitno manje podataka korisnika, a to znači i manje prihoda od ciljanih reklama tako da šef financija tvrtke Meta David Wehner govori o desetak milijardi dolara manjih prihoda.

No Brian Wieser iz analitičke tvrtke GroupM za Wall Street Journal tvrdi kako je Metaverzum i posao u virtualnoj realnosti "na zdravim nogama" i najbolji dokaz je Googleov Alphabet. "Tu postoje golema provjerena iskustva iz kompjutorskih igara gdje su ljudi spremni potrošiti gomile novca za dodatke koji zapravo uopće nemaju funkciju nego su samo estetske prirode", objašnjava i profesor marketinga i medija na sveučilištu Münster, Thorsten Hennig-Thurau. "Tu su slojevi koje možete staviti na svoj avatar (virtualnu pojavnost) i prilagoditi ih da vam odgovaraju. To je relevantno, a mislim da je i dobro za brendove."

Tko treba 30.000 virtualnih tenisica?

I to pogotovo brendove i proizvode koji se obraćaju mladima, kao što je na primjer Adidas. "Metaverzum je trenutno najuzbudljiviji razvoj u digitalnom svijetu i nudi zanimljivu platformu za Adidas", piše nam Stefan Pursche koji je zadužen za odnose s javnošću ovog proizvođača sportske opreme. "Naš je cilj učiniti vidljivim našu marku i tamo biti u kontaktu s našim kupcima." I naravno, zaraditi koji cent: prošlog prosinca je Adidas prodao 30.000 neprenosivih tokena svojih "virtualnih tenisica" sudionicima igre u virtualnom svijetu The Sandbox. Doduše kupci su dobili i odgovarajuću trenirku koju će moći nositi i u "pravom" svijetu.

Neke tvrtke očito žele "preskočiti" razvoj i jure u taj virtualni svemir kao njemački trgovački lanac Kaufland. Taj lanac tvrtke Lidl zapravo je bitno manje uspješan od lanca diskonta među kupcima bilo koje dobne skupine, ali sad su posve u virtualnom projektu igre "Animal Crossing: New Horizons". "Mi dosežemo našu ciljnu skupinu najbolje tamo gdje se oni već nalaze", objašnjava glasnogovornica Kauflanda Annegret Adam. "Sve više ljudi se seli u virtualni svijet i taj svijet igre izaziva veliku pozornost, osobito kod naraštaja rođenog negdje na početku milenija."

A onda još...

No ako baš taj naraštaj okreće leđa Facebooku, onda Mark Zuckerberg ima ozbiljnih problema. Svoje suradnike upozorava da svakako moraju proširiti opseg Reelsa, funkcije u mreži Instagram kakva zapravo postoji slična i kod TikToka. No upravo kineske tvrtke se šire i u virtualnom svemiru, a one imaju bitno manje problema i druge vrste: Facebook i Meta su već dugo u žestokoj borbi s američkim kongresom gdje ih se optužuje za zlouporabu i stvaranje monopola. Zuckerberg uporno tvrdi kako to nije tako i da su Google ili TikTok već odavno njegovi ozbiljni konkurenti. Ali već i zbog toga će mu biti teško "progutati" druge, manje tvrtke i već kod akvizicije portala Giphy. A činjenica da je Facebook očito već dostigao svoje granice nipošto nije nešto što se može dopasti vlasnicima njegovih dionica.