Samuel Morse 1844. godine učinio je do tada nešto nezamislivo – telegrafskim aparatom, kojeg je prethodno izumio i izradio, poslao je kratku poruku od Baltimorea do Washingtona koristeći svoju telegrafsku napravu i mrežu kablova dugu 60 kilometara razapetu između spomenuta dva američka grada. U kratkoj poruci tek je stajala rečenica iz Biblije: „Što bijaše Božje djelo?“.

125 godina kasnije, točnije 29. listopada 1969 godine, profesor Leonard Kleinrock na američkom sveučilištu UCLA razmišljao je što poslati kao prvu i povijesnu rečenicu u mreži koju su činila dva računala na dva američka sveučilišta. Sada 75-godišnji Kleinrock prisjeća se tih dana: „U uredu smo se nalazili samo programer i ja. Nismo imali kameru ili bilo što čime bismo zabilježili taj povijesni trenutak. Nismo pripremili i osmislili neku zvučnu rečenicu poput ostalih. Nismo bilo toliko pametni.“ Ali neće se svi složiti s njegovim objašnjenjem. Izumitelj je prošle godine nagrađen američkom Nacionalnom medaljom za znanost i to za otkriće koje predstavlja temelj interneta.

Skromni početk – poslana tek dva slova

Treba reći da se eksperiment nije odvijao kako je bilo zamišljeno. Zapravo, Kleinrock isprva nije uspio povezati računalo na kalifornijskom sveučilištu s onim na Sveučilištu Stanford u Sjevernoj Karolini. Prva veza između dva računala prekinuto je nakon samo dvije sekunde. Kleinrock je uspio poslati tek dva slova – „lo“. Uređaj koji je bio zadužen za prijenos prve poruke bio je veličine hladnjaka. Nije završio na otpadu, već se još uvijek nalazi u malenoj sobi na kalifornijskom sveučilištu kao svjedok vremena. Kleinrock priča kako današnji i najobičniji mobilni uređaji imaju više snage od tog prvotnog stroja. „Tako je ružan, a ujedno tako lijep. On je moj dragi prijatelj. Učinio je posao koji se od njega očekivao. Kasnije su uređaji napredovali da bismo imali ono što danas imamo – internet. Ostarjeli izumitelj ne krije čuđenje kad pogleda u što je prerasla prvotna mreža koju su činila tek dva ogromna računala. Kleinrock je svjestan kako je internet rodio i neke neželjene nuspojave poput krađe podataka ili dječje pornografije, ali uvjeren je da su pozitivne strane tehnologije nadmašile neželjene nuspojave. „Ono što me najviše zabrinjava i žalosti je činjenica da smo neke od tih stvari mogli spriječiti.“

Šetnja kroz povijest

Podsjetimo se nekih od važnijih datuma u povijesti interneta.

1969. - Računala na dva odjela kalifornijskog sveučilišta povezana su u mrežu ARPAnet, predhodnicu interneta.

1971. - Rax Tomlinson razvija elektronsku poštu za ARPAnet. Upravo je on tvorac znaka @. Popularnog „majmuna“ osmislio je kako bi u adresi elektroničke pošte razdvojio ime korisnika od imena računala.

1973. - Mreža povezanih računala seli se preko Antlantika. Norveška je postala dio ARPAneta. Cilj je bio sa Sjedinjem Državama razmjenjivati podatke o budućim potresima i mogućim nuklearnim eksplozijama. Nakon Norveške, u mrežu ulazi Londonsko sveučilište.

1978. - Gary Thuerk šalje prvi „spam“ u mreži ARPAnet. Američka vojska uvjerava kako se takvo što više neće ponoviti.

1984. - Broj umreženih računala prelazi 1.000. Japan stvara vlastitu mrežu Junet, Ujedinjeno Kraljevstvo razvija mrežu Janet, a Sovjetski Savez Usenet.

1985. - Stvorena je .com domena. Najstarija stranica sa spomenutom domenom glasila je i još uvijek glasi: symbolics.com.

1989. - Na CERN-u se rađa ideja o internetu kakvog danas poznajemo – razmjena cijelih dokumenata zajedno sa slikama pri čemu dijelovi dokumenta postaju linkovi. Nastaje format podataka HTML.

1990. Pojavljuje se prvi internetski pretraživač nazvan Archie i to zahvaljujući kanadskom studentu Alanu Emtageu.

1991. Nastaje prva internetska stranica, doduše siromašnog sadržaja.

1996. Larry Page and Sergey Brin, studenti na Sveučilištu Stanford, počinju raditi na pretraživaču koji prikazuje stranice prema njihovoj popularnosti i relevantnosti. Dvije godine kasnije nastaje Google.

Autor: dpa / The Guardian / G. Prokopec

Odg. urednik: N.Kreizer