Čak je 40 posto stanovnika saveznih pokrajina koje su se nekad nalazile u sastavu Njemačke Demokratske Republike negativno raspoloženo prema strancima. To proizlazi iz ispitivanja javnog mišljenja što ga je među stanovnicima istočnih dijelova ujedinjene Njemačke provela udruga Volkssolidarität.

Puno previše stranaca

40 posto ispitanih duboko je uvjereno da "u Njemačkoj živi previše stranaca" te da bi "trebalo učiniti nešto da se taj broj smanji". Daljnjih 34 posto se djelomično slaže s ovim zaključkom. I to usprkos činjenici da postotak stranaca stranog porijekla u tzv. novim pokrajinama ne prelazi 2,4 posto. Na području bivše Zapadne Njemačke taj je udio preko 10 posto. No unatoč tolikom strahu od stranaca, sociolozi u najnovijim ispitivanjima vide pozitivni trend jer je prilikom posljednjeg istraživanja 2002. postotak istočnih Nijemaca koji bi se rado riješili stranaca sa 47 posto bio znatno viši. Istodobno, broj ispitanih osoba koje drže da "stranci žive na naš račun" i da "pooštravaju socijalne probleme" ostao je isti i dijeli ga 33 posto upitanih.

Nevažna demokracija

Netrpeljivost prema strancima u istočnim dijelovima Njemačke stari je problem. U ovim dijelovima Njemačke je i broj pripadnika desno ekstremnih organizacija veći. Ekstremno desna stranka NPD ima zastupnike u nekoliko pokrajinskih parlamanata kao i u velikom broju gradskih vijećnica. Stvar je otišla toliko daleko da su neki političari cjelokupnu istočnu Njemačku uoči Svjetskog prvenstva u nogometu 2006. proglasili područjem koja se ne preporučaju strancima, pogotovo ne tamnoputima. Razlozi za iracionalni odnos prema strancima možda treba tražiti u istom ispitivanju javnog mišljenja koje pokazuje da je 40 posto građana ovih dijelova Njemačke neprijateljski raspoloženo prema stranicima. Upravo je zastrašujući podatak koji pokazuje da je 1990. 54 posto ispitanih život u demokraciji smatralo "izuzetno važnim". Danas iza ove tvrdnje stoji svega 24 posto isptanih. I još jedan podatak dovoljno govori o tezi da istočni Nijemaci za svoj položaj okrivljju "žrtvenog jarca", stranu populaciju. Naime gotovo jedna trećina se doživljava gubitnicima procesa ujedinjenja, a svojim materijalnim statusom danas je zadovoljno manje bivših građana DDR-a nego 1989. i to u godini u kojoj se slavi 20 godina od pada Berlinskog zida.

Autor: SZ/epd/N. Kreizer

Odg. ur.: A. Legović