Kada je Annalena Baerbock, ministrica vanjskih poslova Njemačke, posjetila Kinu u travnju ove godine, brzo joj je postalo jasno da se moramo jako potruditi kako bismo zaštitili ljudska prava. Na zajedničkoj konferenciji za tisak s kineskim kolegom Qin Gangom, njemačka šefica diplomacije je otvoreno kritizirala kršenja ljudskih prava Ujgura.

Ono što Kini najmanje treba je nekakav "učitelj sa Zapada", odgovorio je njen kineski kolega, i uostalom, "u svijetu ne postoje univerzalni standardi" za zaštitu ljudskih prava, rekao je on. Postoje, uzvratila je Baerbock, Opća deklaracija o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda.

Osam mjeseci kasnije, njemačka ministrica vanjskih poslova je rekla: "Po mom mišljenju, univerzalni pogled trenutno je izložen velikom napadu. I upravo su zato ta univerzalna ljudska prava važnija nego ikad." Baerbock odgovara kritičarima koji kažu da sada nije vrijeme za feminističku perspektivu i vanjsku politiku vođenu vrijednostima, nego za pragmatičnu politiku temeljenu na interesima: "Kao da je to kontradikcija, kao da su ljudska prava politika koja je važna samo kada inače nema problema."

Deklaracija UN-a za Njemačku

Njemačka ministrica vanjskih poslova govori na događaju koji je organizirao zastupnički klub njezine stranke Zeleni u Bundestagu. Povod je zapravo razlog za slavlje. 10. prosinca 1948., samo tri godine nakon završetka Drugog svjetskog rata, Ujedinjeni narodi su se po prvi put složili oko temeljnih prava koja se odnose na sve ljude usvojivši Rezoluciju UN-a 217 s jednom naizgled jednostavnom rečenicom: "Svi su ljudi slobodni i rođeni jednaki u dostojanstvu i pravima." Opća deklaracija o ljudskim pravima smatra se ogromnim iskorakom za međunarodnu zajednicu.

Za Annalenu Baerbock, 75 godina kasnije, dokument je dio mandata njemačke vanjske politike. Ljudska prava su akutno ugrožena i to ne samo u bliskoistočnom sukobu ili ruskom agresorskom ratu protiv Ukrajine. Njemačka također mora svake minute raditi na tome da se situacija u Bjelorusiji, Darfuru ili situacija u kojoj su Jezidi ne zaboravi, kaže šefica njemačke diplomacije.

Volker Türk, visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za ljudska prava, također smatra da je Deklaracija o ljudskim pravima, tj. vrijednosti koje ona predstavlja izložena pritisku, ali u svojoj video poruci ističe i ono što je postignuto u proteklih 75 godina: "Ljudska prava su postala sastavni dio rada vlada i donošenja odluka. Pokreti kao što su Black Lives Matter, Me too, Fridays for Future, kao i aktivizam indogenih naroda, feminizam, ženski prosvjedi potaknuli su pojedince da ustanu za svoja prava i bore se protiv nepravde. Sudovi nekih zemalja čak su počinitelje pozvali na odgovornost i isto tako u presudama građanima zajamčili pravo na zdrav okoliš."

„U ovom mračnom trenutku svijet treba viziju zajedničke budućnosti bazirane na ljudskim pravima i mora početi tražiti zajednička rješenja", zahtijeva Türk. Statistika pokazuje koliko su pozivi za hitna rješenja opravdani.

Izbjeglice, moderno ropstvo, glad, rat

Prema podacima UN-a, broj izbjeglica se povećao na 110 milijuna, a 50 milijuna ljudi živi u modernom ropstvu prema podacima Međunarodne organizacije rada (ILO).  735 milijuna ljudi slovi kao pothranjeni, prema podacima Ujedinjenih naroda. A povrh svega, tu je teška situacija u Izraelu, Gazi i Ukrajini a ne treba zaboraviti ni posljedice klimatske krize.

"Dakle, ono što sada doživljavamo dramatično prelazi okvire mog najgoreg mogućeg scenarija prije deset godina, nisam mislio da je to moguće. Posljednjih godina nije bilo samo nazadovanja, nego i srozavanja. Zbog napretka autokratskih režima ali i također kroz tendenciju autokratizacije unutar već uspostavljenih demokracija", kaže povjesničar i profesor Heiner Bielefeldt.

Predstojnik Katedre za ljudska prava i politiku ljudskih prava na Sveučilištu Friedrich-Alexander Erlangen-Nürnberg za DW kaže: "Ruski agresorski rat u Ukrajini je šamar u lice ljudskim pravima. To je više od kršenja, to je potpuno ignoriranje, to je cinični nedostatak čak i minimalnih standarda u ratu."

Napredak u globalnoj pravdi

Bielefeldt hvali činjenicu da je Međunarodni kazneni sud u Haagu, koji bi trebao istraživati ​​teška kršenja ljudskih prava, dao upravo pravi odgovor raspisivanjem međunarodne potjernice protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina.

A Njemačka? Međunarodni monitoring nedavno je zbog njenog rigidnog pristupa zaštitnicima klime snizio ocjenu zemlje s "otvorene" na "narušenu" u smislu ljudskih prava i građanskih sloboda.

Upadljivo je međutim kako Njemačka pokušava na međunarodnom planu iskoristiti inicijative za jačanje struktura međunarodne zaštite ljudskih prava, koje su pod ogromnim pritiskom, kaže stručnjak za ljudska prava i dodaje: "Njemačka je također bila vrlo predana međunarodnom kaznenom pravosuđu. Prvo suđenje na svijetu protiv državno organiziranog mučenja u Siriji održano je u Koblenzu na njemačkom teritoriju, pri čemu je korišteno univerzalno kazneno načelo, prema kojem njemački sud može suditi slučajeve iako ni počinitelji ni žrtve nisu Nijemci."

Vrijednosno orijentirana vanjska politika za zaštitu ljudskih prava

Viši regionalni sud u Koblenzu osudio je glavnog optuženika na doživotni zatvor u siječnju 2022. za zločine protiv čovječnosti, na temelju 27 točaka optužnice za ubojstvo, silovanje i oduzimanje slobode. To je djelić slagalice vanjske politike utemeljene na vrijednostima koju ministrica vanjskih poslova želi uspostaviti za Njemačku.

U geopolitički izazovnim vremenima to je važnije nego ikad, jer to ne znači udobno se izolirati i razgovarati samo s navodno moralno besprijekornim demokracijama, rekla je Baerbock na konferenciji posvećenoj Deklaraciji o ljudskim pravima. Heiner Bielefeldt smatra da Njemačku u budućnosti čeka veliki izazov:

"Da zaštitimo strukture kojima prijeti erozija, koje prijete da će biti oštećene i razbijene čekićem. Nije riječ više samo o kršenjima ljudskih prava tu i tamo ili o kršenjima pravila međunarodnog humanitarnog prava, nego je riječ o čitavom međunarodnom ustroju koji se razvijao desetljećima kojem sada prijeti urušavanje."

Ovaj članak izvorno je objavljen na njemačkom jeziku. 

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu