Donald Tusk želi i u sljedećem mandatu biti predsjednik Europskog vijeća i obzirom da ga podržavaju gotovo sve članice, zapravo je ta točka dnevnog reda na sastanku predsjednika država ili vlada EU-a trebala biti riješena za nekoliko minuta. Ali umjesto toga, biti će rasprava jer se upravo Tuskova domovina protivi njegovom ponovnom izboru.

Nacionalistička i konzervativna predsjednica poljske vlade Beata Szydlo je poslala pismo svim članicama u kojem ih upozorava kako Varšava ne želi prihvatiti Tuska. Tusk je bio predsjednik poljske vlade i pripada opozicijskoj Građanskoj platformi (PO), a sadašnja premijerka ga optužuje da se kao predsjednik Vijeća EU-a "na nedozvoljeni način" miješao u poljsku unutarnju politiku. "Ne možemo dozvoliti nikakav opasan presedan", piše u pismu iz Varšave.

"Tusk? Nipošto!" i "Tusk? Naravno!"

Poljska je bijesna na Tuska zbog prepirke koju Varšava vodi s Europskom komisijom već preko godinu dana. Bruxelles optužuje poljsku vladu da zloupotrebljava njenu većinu u parlamentu da bi doslovce bacila kroz prozor sve principe pravne države. Tu se prvenstveno radi o ograničavanju slobode rada tamošnjeg Ustavnog suda i na to ni predsjednik Europskog vijeća Tusk nije mogao šutjeti: još prošlog prosinca je upozorio Varšavu neka se drži načela pravne države.

Već i zbog toga je Tusk "crvena krpa" pred očima nacionalističkog konzervativnog vođe stranke PiS Jaroslawa Kaczynskog. Ta stranka i on osobno optužuje Tuska da je također odgovoran za pogibiju Jaroslawovog brata Lecha Kaczyinskog koji je poginuo u padu aviona 2010. kod ruskog Smolenska. Službeni rezultati istrage su bili da su za pad zrakoplova bili krivi vremenske prilike i greška pilota. Ali konzervativni PiS tu sluti zavjeru u kojoj je morao sudjelovati i tadašnji poljski premijer - Donald Tusk.

"Imamo mi i boljih Poljaka"

Naravno da Varšava želi da Poljak i dalje bude na čelu Europskog vijeća i zato je predložila svog kandidata. To je konzervativni zastupnik u Europskom parlamentu Jacek Saryusz-Wolski koji nema baš niti tračka nade da bude izabran.

Kako se čuje i iz vladinih krugova u Berlinu, ponovni izbor Tuska "je gotova stvar". I njemačka kancelarka Merkel je uvjerena da Tusk radi "dobar posao" u posredovanju u ovim kriznim vremenima. Varšava doduše tvrdi da ima podršku prijateljske Mađarske, ali među Mađarima u Bruxellesu nitko nije htio ni potvrditi niti demantirati tu tvrdnju. "To je na šefovima da odluče", samo se čulo. Formalno, predsjednika Vijeća treba izabrati "kvalificirana većina", dakle najmanje 20 zemalja u kojima živi barem 65% stanovništva Unije.

"Zapadni Balkan se neće ostaviti po strani"

Zapravo se na ovom sastanku šefova država ili vlada trebalo raspravljati o mnogo važnijim temama i prije svega o perspektivi članstva u Europskoj uniji za sve zemlje Zapadnog Balkana. Te zemlje ne smiju steći dojam da se Europska unija sada još bavi samo sama sobom, predsjednikom Trumpom ili Brexitom, kazao nam je jedan predstavnik njemačke vlade prije sastanka. Pažljivo se promatra razvoj i sve što se događa u neposrednom susjedstvu Europske unije i raspravlja se o tome. I tajništvo Vijeća je potvrdilo da će na ovom sastanku još jednom biti ponovljeno obećanje kako će mir na Balkanu biti osiguran europskom perspektivom svih država te regije.

Druga važna tema je privreda u Europskoj uniji. Europska komisija tvrdi da se ona oporavlja bolje nego što se očekivalo, ali i upozorava da se moraju nastaviti reforme u članicama. Gost ovog sastanka će biti i predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi. I on želi šefove država i vlada upozoriti da su premalo spremni na reforme, a da odgovornost i krivicu za privredu svaljuju na ECB - za što ona uopće nije odgovorna.

S druge strane bi i Draghi opet mogao čuti kritiku iz država koje ne odobravaju ovakav masovni otkup državnih obveznica i poplavu novca kojim ECB zasipa države zone eura, osobito one koje su u nevoljama. Osobito Berlin želi da se to prekine i da se poveća temeljna kamatna stopa ECB-a. Draghi uporno ponavlja kako "još nije vrijeme" i nedavno je i Europski parlament upozorio da se ne smije "reagirati na kratkoročne podatke" o oporavku. Ali na samitu se neće razgovarati samo o općenitom stanju, nego i o gospodarskim mjerama i prijedlozima koje je Europska komisija izradila za svaku državu članicu.

Kako dalje, Europo?

Najosjetljivije teme, kao što je kronično krizno stanje u Grčkoj ili trgovinski odnosi s novom vladom Donalda Trumpa će namjerno biti preskočene, čulo se od službenika EU-a uoči samita. Ni Brexit nije na dnevnom redu, makar će britanska premijerka Theresa May otići već danas (9.3.). U petak, drugog dana sastanka više neće uopće biti prisutna kada je na programu rasprava o budućnosti Europske unije.

O tome bi se zapravo već brzo trebalo nešto konkretno dogovoriti. Već za dva tjedna je predviđen susret u Rimu povodom 60. godišnjice Rimskih sporazuma, preteče EU-a. Tamo šefovi država i vlada žele predstaviti zajedničku izjavu u kojoj će biti zacrtan budući smjer Unije. Ali oko toga još uvijek nema sloge: neke zemlje žele sporiju integraciju i više slobode nacionalnih država u odluci koje mjere EU-a će prihvatiti. Nasuprot njima, druge članice bi onda mogle brže napredovati u još većoj suradnji.

O tome su ovog ponedjeljka u Parizu razgovarale četiri velike države članice Unije, Francuska, Španjolska, Italija i Njemačka i načelno se složile kako je jedini izlaz "Europa dvije brzine". "Moramo imati i hrabrosti prihvatiti da neke zemlje kreću dalje, čak i ako to ne žele prihvatiti sve ostale članice", izjavila je kancelarka Merkel. Francuski predsjednik Hollande je bio još jasniji: "Ako to ne učinimo, Europa će eksplodirati."

Ali i u toj inicijativi ima protivnika među kojima je opet Poljska. Te zemlje se boje da će ih se "otkačiti" i da će ostati u stražnjim klupama - i kada se bude dijelila financijska pomoć EU-a. Do sastanka u Rimu bi se trebao riješiti barem taj spor.