U Afganistanu se broj djece, žena i muškaraca koji pate od akutne gladi povećao za dodatna tri milijuna u roku od godinu dana.

Ukupno gledajući, više od 17 milijuna ljudi u ovom trenutku pati od akutne nesigurnosti u opskrbi hranom ili čak ozbiljnijih stanja poput pothranjenosti, pothranjenosti djece i akutnih zdravstvenih rizika. Svjetski program za hranu UN-a (WFP) upozorava na to u svom najnovijem izvješću. Pothranjenost predstavlja opasnost po život, posebno za djecu tijekom oštrih zimskih mjeseci.

„Otvoreni smo za suradnju s međunarodnim humanitarnim organizacijama“, objašnjava Abdul Latif Nazari, afganistanski zamjenik ministra gospodarstva pod talibanskom vlašću u Kabulu.

„Međutim, ta suradnja mora se temeljiti na međusobnom poštovanju.“ Nazari ne krivi talibane za trenutnu humanitarnu krizu: „Mnogo smo postigli u protekle četiri godine i želimo dugoročno ekonomski ojačati zemlju.“

Ekonomski orijentirana vanjska politika?

Prema vlastitim navodima, talibani provode ekonomski orijentiranu vanjsku politiku i sklopili su sporazume o suradnji s, između ostalog, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Turskom, Iranom, Kinom, Rusijom i Indijom.

Međutim, još nisu postignuti nikakvi sporazumi s najvažnijim međunarodnim donatorima za humanitarne i razvojne projekte prije talibanskog preuzimanja vlasti 2021. godine, posebno sa SAD-om i Europskom unijom.

Ti donatori uvjetuju svoju podršku poštivanjem ljudskih prava, posebno prava žena, i formiranjem uključive vlade u kojoj sudjeluju sve etničke skupine. Talibani i dalje odbijaju te uvjete i sustavno isključuju žene iz obrazovanja, tržišta rada i javnog života.

Prema riječima ministra gospodarstva Latifa Nazarija, koji ima doktorat iz političkih znanosti, središnji cilj talibana je promicanje domaće proizvodnje i zapošljavanja te jačanje gospodarstva izvozom organskih poljoprivrednih proizvoda.

Nazari upozorenja Svjetskog programa za hranu UN-a o nadolazećim zimskim mjesecima tumači kao prognozu: "Zimski mjeseci su izazovni u svim zemljama s izrazito poljoprivrednim gospodarstvima, jer hrana postaje oskudna. Ako ove godine bude dovoljno oborina, možemo očekivati ​​dobru žetvu sljedeće godine."

Klimatska kriza pogoršava krizu u Afganistanu

Humanitarna situacija u Afganistanu dramatično je pogoršana klimatskim promjenama. Česte suše, ekstremni toplinski valovi, poplave i nepredvidivi vremenski događaji ozbiljno su utjecali na poljoprivrednu proizvodnju. Pogođeno je oko 40 milijuna ljudi, od kojih više od 80 posto izravno ovisi o poljoprivredi.

Propadanje usjeva (i posljedično žetve) te gubitak stoke pogoršavaju glad i siromaštvo, posebno u ruralnim područjima. Prema međunarodnim organizacijama, Afganistan je među onim zemljama koje su najteže pogođene posljedicama klimatskih promjena u svijetu, unatoč vrlo malom doprinosu globalnim emisijama stakleničkih plinova.

Prema podacima UN-a, prosječni prihod kućanstva opao je za dodatnih 13 posto u posljednjih dvanaest mjeseci. Veliki dio stanovništva više ne može preživjeti od vlastitih ekonomskih resursa.

Ekonomski stručnjaci poput Qaisa Mohammadija, bivšeg predavača na Sveučilištu Kardan u Kabulu, općenito pozitivno gledaju na talibanske ekonomske planove, ali ističu da je malo vjerojatno da će se situacija značajnije poboljšati u kratkom roku, u sljedećih pet do sedam godina. Zemlja i njezini stanovnici stoga ostaju dramatično ovisni o humanitarnoj pomoći.

„Više od 75 posto stanovništva živi ispod granice siromaštva", rekao je on za DW. „Istovremeno, Afganistan mora primiti milijune ljudi koji su se vratili u domovinu praznih ruku. Mnogi od njih su beskućnici, pothranjeni i nemaju pristup medicinskoj skrbi.“

Od sredine 2023. gotovo tri milijuna afganistanskih izbjeglica prisiljeno je vratiti se u domovinu. Prema službenim podacima, susjedni Pakistan i Iran deportirali su u Afganistan oko 1,4 milijuna, odnosno 1,6 milijuna ljudi.

Mnogi povratnici vraćaju se u zemlju kojoj nedostaju i osnovne potrepštine i realni izgledi za budućnost.

I dok se kriza nastavlja pogoršavati, međunarodna humanitarna pomoć Afganistanu se smanjuje.

„Moramo stati uz narod Afganistana koji ovisi o esencijalnoj pomoći i primijeniti provjerena rješenja kako bismo omogućili oporavak s nadom, dostojanstvom i perspektivama“, naglašava John Aylieff, direktor WFP-a u Afganistanu, u nedavnom izvješću Svjetskog programa za hranu UN-a.

Međutim, prvi put u posljednjih nekoliko desetljeća WFP ne može pokrenuti sveobuhvatan zimski program pomoći, te istovremeno proširiti hitnu pomoć i podršku u opskrbi hranom diljem zemlje.

Svjetski program za hranu UN-a hitno treba 468 milijuna američkih dolara kako bi šest milijuna najugroženijih ljudi u Afganistanu dobilo pomoć u hrani koja spašava živote i pomaže im da prežive oštru zimu.