Neposredno nakon povlačenja zapadnih trupa iz Afganistana međunarodni su mediji i razne organizacije upozorili na to da bi talibani mogli iskoristiti njihove biometrijske uređaje koje su ostavili za sobom. Postojala je bojazan da bi talibani uz pomoć tih uređaja mogli identificirati ljude koje smatraju svojim neprijateljima. Do sada nije bilo dokaza da je to doista moguće u praksi. Međutim, istraživanja njemačkog javnog servisa BR (Bayerischer Rundfunk) potvrđuju da ti uređaji predstavljaju realnu opasnost. To je pokazala tehnička analiza IT-stručnjaka Chaos Computer Cluba (CCC). O tome je pisao i američki list New York Times.

Nema zaštite

Njemački stručnjaci za IT-sigurnost, koje je predvodio hamburški informatičar Matthias Marx, istražili su nekoliko biometrijskih uređaja i otkrili da podaci koji su pohranjeni na njima nisu dodatno zaštićeni kodiranjem, odnosno da se na jednostavan način može „zaobići" šifre na uređajima. „Talibani odmah mogu koristiti te uređaje", kaže Marx u intervjuu za BR. I dodaje: „Praktički ne postoji nikakva prepreka."

Na jednom je uređaju Marx osim toga pronašao bazu podataka s biometrijskim podacima više od 2600 osoba. Među njima su bile biometrijske fotografije lica, otisci prstiju ili skenovi očiju, a to su sve podaci s kojima se jednu osobu može identificirati. Kod jednog dijela podataka se očito radi o traženim teroristima, koji se nalaze na listi traženih osoba Ministarstva obrane SAD-a. Među njima je i jedan član takozvane „Sauerlandske skupine" (koju se teretilo za pripremanje terorističkih napada u Njemačkoj, op. ur.), te jedna osoba za kojom se tragalo u kontekstu napada 11. rujna 2001. u Sjedinjenim Državama.

Što se tiče ostalih podataka na analiziranom uređaju, radi se vjerojatno o informacijama koje su pohranjene u sklopu korištenja samih uređaja na terenu, na primjer na kontrolnim točkama Američke vojske u Iraku i u Afganistanu. Sudeći po GPS-koordinatama koje su otkrivene na uređaju, on je bio korišten 2012. u pokrajini Zabul na jugu Afganistana.

Pomagači Zapada

Osim biometrijskih podataka i imena, na uređajima se nalaze i informacije o visini, težini, datumu rođenja i brojne druge stvari. Posebno je osjetljiva činjenica da su neke osobe u toj bazi podataka jednoznačno identificirane kao bivši članovi policije, odnosno vojske. Neki drugi ljudi su imali dozvolu pristupa vojnim kampovima zapadnih snaga. „Uz pomoć tih podataka talibani vrlo lako mogu otkriti jesu li neki konkretni ljudi radili za vojsku", tvrdi IT-stručnjak Marx.

Marx je inače uređaje koje je analizirao CCC kupio na Ebayu. Tamo su ih nudili trgovci koji su se specijalizirali na prodaju rashodovane opreme Vojske SAD-a. Na temelju svega toga može se pretpostaviti da se na brojnim uređajima koje su zapadne trupe ostavile u Afganistanu nalaze osjetljivi podaci.

Upozorenje HRW-a

Organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch (HRW) već je početkom ove godine upozoravala da talibani mogu iskoristiti biometrijske uređaje. "Sad je jasno da su ti uređaji apsolutno nesigurni i da nisu bili prikladni za korištenje u Afganistanu", kaže o novim spoznajama Belkis Wille, koja je u HRW-u zadužena za istraživanje kriza i konflikata. S obzirom na sigurnosnu situaciju u toj zemlji, bilo je „apsolutno lakomisleno" koristiti takve uređaje u Afganistanu, kaže ona. Od američke vlade Wille zahtijeva da hitno djeluje. Ugroženim osobama mora se pružiti mogućnost da napuste Afganistan i zatraže azil. 

Nejasno je koliko je zapravo takvih uređaja bilo korišteno u Afganistanu, odnosno koliko je tih uređaja dospjelo u ruke talibana. U jednom izvještaju Američke državne revizije iz 2021., spominje se brojka od 7.000 biometrijskih uređaja koji su korišteni u Afganistanu. Na upit BR-a, Ministarstvo obrane SAD-a je potvrdilo da je Afganistanskoj vojsci predano 1.200 takvih uređaja. Izvorno se te uređaje moglo spojiti s bazama biometrijskih podataka u SAD-u. Ali to povezivanje više nije moguće, potvrđeno je bavarskom javnom servisu.

Njemački podaci na uređajima?

S tim su uređajima i pripadnici Bundeswehra prikupljali biometrijske podatke u Afganistanu. Ministarstva obrane SAD-a i Njemačke potpisali su 2011. sporazum o suradnji, koji je bio tajan, i tek ga je kasnije objavio Wikileaks. Sudeći po tom sporazumu, podaci koje su prikupljali njemački vojnici trebali su biti označeni kao „njemački", i to u „sigurnom tehničkom okruženju", a nakon operacije u Afganistanu podaci su trebali biti izbrisani.

U bazi podataka koju je otkrio Marx, nalazi se i jedan upis koji bi mogao potjecati od pripadnika Bundeswehra. Radi se o informaciji uz koju stoji napomena „GER". Savezno ministarstvo obrane iz Berlina na upit BR-a je priopćilo da ne raspolaže nikakvim informacijama o tom slučaju. Uređaji koje je koristio Bundeswehra, nakon kraja misije su predani NATO-ovom zapovjedništvu operacije u Afganistanu, tvrdi Ministarstvo obrane.

„Ogroman skandal"

Clara Bünger, zastupnica oporbene Ljevice (Linke) u Bundestagu te članica Istražnog odbora koji se bavi misijom u Afganistanu, u intervjuu za BR kaže da se radi o „ogromnom skandalu".

"Ako uređaji s osobnim podacima ljudi doista dospiju u ruke talibana, onda to predstavlja veliku opasnost za ljude", kaže ona. I dodaje da je odgovornost na saveznoj vladi i Bundeswehru: "Oni koji skupljaju i pohranjuju takve podatke, moraju se pobrinuti i za to da oni ne dospiju u pogrešne ruke." Savezna vlada mora odgovoriti na pitanje što se dogodilo s podacima, smatra Bünger.

Zabrinut je i Till Mansmann iz Kluba zastupnika vladajuće stranke FDP. Sve se mora brzo razjasniti, napominje liberal, te dodaje kako Njemačka mora definirati vrlo visoke kriterije po pitanju misija u sklopu kojih se među državama razmjenjuju podaci, odnosno da ne smije ulaziti u neopreznu suradnju s bilo kime. Standardi po pitanju zaštite osobnih podataka koji vrijede u Njemačkoj morali bi vrijediti i u sklopu misija njemačkih vlasti u inozemstvu, kaže Mansmann: „Možda čak i stroži kriteriji jer se radi o sigurnosti ljudi koji surađuju s nama, ljudi koji su u tim zemljama puno više ugroženi nego što je to slučaj kod nas u Njemačkoj."

Savezno ministarstvo obrane je na upit BR-a dodalo kako ne postoje nikakve naznake za to da podaci koje su na terenu skupljali Nijemci nisu bili uništeni od strane SAD-a. I dodaje kako nije poznato koliko je ljudi u Afganistanu bilo obuhvaćeno procesom prikupljanja biometrijskih podataka od strane pripadnika Bundeswehra.

Rebecca Ciesielski, Maximilian Zierer (BR)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu