Na ulazu u sjedište CIA-e u Langleyu u američkoj saveznoj državi Virginija stoji bijela mramorna ploča na kojoj je ugraviran citat Isusa Krista iz Evanđelja po Ivanu: „Istina će vas osloboditi“. To baš nekako ne vrijedi za slučaj Markusa R. Bivši djelatnik Njemačke obavještajne službe (BND) već godinu dana sjedi u istražnom zatvoru i danas (16.11.) će biti izveden pred sud. Dokazi su više nego opterećujući: prilikom pretresa optuženikovog stana pronađeni su brojni spisi i specijalni prijenosni računar pomoću kojeg je CIA-i slao šifrirane poruke. I to više od godinu dana.

Pohlepom do zatvora

No njemački špijun je otkriven tek kad mu je pohlepa u potpunosti pomutila razum. U nekoj vrsti samoinicijativne prijave za radno mjesto, Markus R. je ruskim obavještajcima poslao jedan email u kojem nudi svoje usluge. I kako bi djelovao uvjerljivo, uz email je poslao i nekoliko povjerljivih spisa.

Ova, ne baš pretjerano mudra prepiska je naravno odmah upala u oči njemačkim vlastima koje su i same bile iznenađene otkrićem. Doduše, poznato je da obavještajne službe često špijuniraju i ustanove prijateljskih zemalja. No u slučaju Markusa R. je, kako smatra njemački stručnjak za tajne službe Erich Schmidt-Eenboom, ipak prijeđena određena granica. „Još nikad nije zabilježeno da CIA unutar samog BND-a ima špijuna i to samog djelatnika BND-a“, kaže Erich Schmidt-Eenboom. Doduše Markus se i CIA-i ponudio sam i nije bio vrbovan ali to ne umanjuje težinu slučaja.

Veleizdaja

I to pogotovo ako se uzme u obzir položaj na kojem je djelovao Markus R. Iako se ne radi o nekakvom špijunu poput onih iz filmova o Jamesu Bondu, CIA-in novi djelatnik je bio vrlo korisni doušnik jer je sjedio u važnom odsjeku pod nazivom “Područja djelovanja/Vanjskopolitički odnosi” i to na mjestu na kojem se prenosi pošta. Za, koliko je dosad dokazano, oko 200 povjerljivih dokumenata Markus R. je od CIA-e dobio oko 95.000 eura. Mala cijena ako se uzme u obzir da su se među dokumentima nalazili i profili koji nisu bili dostupni ni parlamentarnom povjerenstvu za kontrolu rada obavještajnih službi poput lista svih agenata BND-a ili posebne interesne sfere po pojedinim zemljama. „Amerikanci su sad mogli ciljano od Nijemaca tražiti podatke o pojedinim akcijama“, kaže Schmidt-Eenboom za DW. Zbog otkrivanja imena agenata djelo za koje je optužen ne glasi samo „obavještajno djelovanje protiv Njemačke“ nego i „veleizdaja“ za što i u Njemačkoj može biti izrečena doživotna kazna zatvora.

Zategnuti odnosi

Otkriće Markusa R. došlo je u najgorem mogućem trenutku u jeku afera oko prisluškivanja vodećih njemačkih političara, pa tako i same kancelarke Angele Merkel, i zahlađenja odnosa između Berlina i Washingtona. U jeku afere, američki veleposlanik je bio pozvan na raport u njemačko ministarstvo vanjskih poslova a prvi čovjek CIA-e je morao napustiti Njemačku. Sam šef CIA-e John Brennan je osobno u Berlinu od kancelarke molio za smirivanje situacije. U međuvremenu se, kako smatra povjesničarka Eva Jobs, i Washington kaje zbog „deala“ s Markusom R. “Rizik je jednostavno bio prevelik i CIA je na samom početku trebala odbiti ponudu njemačkog doušnika“, kaže Jobs koja trenutno piše doktorat na temu suradnje njemačkih i američkih obavještajnih službi. No BND je, s obzirom na svoje skromne resurse, ovisan o suradnji s „velikim bratom“ iz Langleya.

Sigurnosne mjere na suđenju su nezapamćene. Čak ni suci ni odvjetnici u sudnicu ne smiju unositi mobitele a i novinarima koji prate suđenje je dozvoljeno imati samo papir i olovku. Suđenje bi moglo biti napeto i ako se uzme u obzir da je odvjetnik Markusa R. isti odvjetnik koji je već branio neke vrhunske DDR-ove špijune.