Ovo je samo teza, za sada ne više od toga. Albanija bi mogla postati centralna zemlja za privremeno prihvaćanje izbjeglica. Predsjednik Vijeća EU-a Donald Tusk i austrijski kancelar Sebastian Kurz, prvi su predstavili ideju o formiranju centara za tražitelje azila u Europi, ali izvan EU-a.

U razgovoru za DW na albanskom, glasnogovornik bečke vlade Peter Launsky-Tieffenthal potvrdio je da se trenutno i s Albanijom razgovara o formiranju takvog centra. Endri Fuga, direktor za komunikacije i savjetnik albanskog premijera, kaže međutim za DW da nema nikakvog zahtjeva niti rasprave o tom pitanju. Opozicija u Albaniji to vidi drugačije. Ona čak optužuje vladu da izbjegličkim centrima kupuje brže pristupanje EU.

Polazna pozicija

Balkanska ruta koja ide preko Albanije i dalje se koristi. Izbjeglice dolaze uglavnom preko Sredozemnog mora, ali ni Italija, Malta ili Grčka ih više ne žele prihvaćati u velikom broju. A Europska unija i Njemačka se žele otarasiti onih kojima nije odobren azil. Kakve to ima veze s Albanijom?

Prednost Albanije

Mala balkanska država leži duž izbjegličke rute i na Sredozemnom moru, odakle dolazi većina izbjeglica koje u Europu kreću brodovima. Luka Drač ima dovoljno kapaciteta za primanje većih kontingenata izbjeglica. Brodovi sa izbjeglicama koje bi pratili brodovi Frontexa, mogli bi pristati u Draču, a izbjeglice bi potom bile registrirane na albanskom tlu. Ako se ispostavi da nemaju pravo na azil, bili bi direktno vraćani u svoje zemlje, a potencijalni azilanti bi mogli bi mogli biti raspoređeni po EU-u.

Posebno atraktivno za zemlje EU-a: Albanija nije dio Unije. U njoj ne važe propisi EU-a, kao što su Šengenski sporazum ili Dublinski ugovor. Međutim, Albanija je članica NATO-a i stoga je dio sigurnosnog saveza zapadnih država. U Albaniji trenutno nastaje anti-teroristički centar atlantskog pakta. Pored toga, na sjeveru Albanije se nalaze visoke planine, što znači dodatnu, prirodnu sigurnost granica.

Da li je Albanija spremna?

Albanija ima puno iskustva u zbrinjavanju izbjeglica: 1998/99 je primila i do milijun stanovnika Kosova.

Osim toga, u zemljama zapadnog Balkana je tokom izbjegličke krize 2015. izgrađen značajan kapacitet za prijem migranata. Ti prijemni centri su do sada praktično neiskorišteni, u albanskim medijima kruže brojke o samo nekoliko tisuća ljudi.

Glasnogovornik UNHCR-a za Jugoistočnu Evropu Neven Crvenković potvrdio je za DW da je Albanija od 2017. udvostručila svoje kapacitete. U međuvremenu, ministar unutarnjih poslova Fatmir Xhafaj vodi niz bilateralnih razgovora u europskim metropolama, u četvrtak (21.6.) je bio u Berlinu. Tema razgovora je bila i migracija.

Šta bi EU imala od toga?

Za razliku od Libije, Albanija je sigurna zemlja na europskom tlu, ali na vratima EU-a. Albanija također želi postati članica EU-a i stoga je spremna pridržavati se standarda Unije, poput ljudskih prava. UNHCR potvrđuje da Albanija dobro tretira izbjeglice.

To su sve točke koje Libija, o kojoj se raspravlja kao alternativi – ne ispunjava. Prije svega, EU tamo ne može djelovati kao regulacijska vlast. Libija je država bez strukture i vodstva.

Što bi od toga imala Angela Merkel?

Njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer je na svom posljednjem sastanku s austrijskim kancelarom rekao kako podržava ideju o migracijskim centrima izvan EU-a. Glasnogovornik Njemačke vlade Steffen Seibert, s druge strane, to u srijedu (20.6.) nije htio komentirati – zbog specijalnog samita EU koji se održava u nedelju (24.6.) u Bruxellesu.

Mogući „albanski deal" imao bi ogroman značaj za opuštanje u sporu unutar Njemačke: Albanija bi bila „humano" rješenje. I sigurnosni zahtjevi Seehofera bili bi ispunjeni: kontroliranipostupci za provjeru izbjeglica pod nadzorom EU-a, ali izvan EU-a. Horst Seehofer bi mogao biti zadovoljan i to da prodati kao uspjeh tijkom predstojeće izborne kampanje u Bavarskoj. Kriza savezne njemačke vlade praktički bi bila okončana.

„Albansko rješenje" moglo bi biti korisno i za Albaniju: socijalistička vlada u Tirani pod pritiskom je konzervativnih krugova u Njemačkoj, posebno CDU-a. Preporuka za samit EU-a o otvaranju pregovora o pridruživanju s Albanijom dovedena je u pitanje zbog stvari koje se tiču pravne države. Albanija bi tu mogla profitirati od sporazuma o izbjeglicama, jer bi se zemlje EU-a sigurno vrlo rado zahvalile Tirani za takvo rješenje migracijske krize.

Sve u svemu, bilo bi to solomonsko rješenje u duhu balkanske poslovice: „I vuk sit i ovce na broju". Ono bi bilo prihvatljivo za sve: za Europsku uniju, za Albaniju, ali i za Angelu Merkel i Horsta Seehofera.