Vojna baza Elmendorf-Richardson u kojoj se održava sastanak zračnom je linijom udaljena 5.400 kilometara od Washingtona, a od Kremlja – 7.000 kilometara. Povijesno gledano, Aljaska je mjesto s kojim su povezani i Rusi i Amerikanci.

Rusija je naselila, SAD – kupio

Sve do kraja posljednjeg ledenog doba, prije oko 10.000 godina, postojao je čak i kopneni most između današnjeg istoka Rusije i Aljaske. Tim putem su vjerojatno prvi ljudi stupili na američki kontinent. Potom je porast razine mora učinio to područje neprohodnim – a na Aljasci su domorodački narodi najprije bili sami.

Godine 1725. ruski car Petar Veliki poslao je mornara Vitusa Beringa na ekspediciju tijekom koje je ovaj prošao kroz tjesnac koji je kasnije po njemu dobio ime. U sljedećim desetljećima ruski mornari pristaju na različitim mjestima na Aljasci, osnivaju naselja i započinju unosnu trgovinu krznom. Godine 1799. car Pavao I. dodijelio je trgovački monopol Rusko-američkoj kompaniji, koja je od tada obavljala i administrativne funkcije u koloniji.

Sredinom 18. stoljeća prihodi od trgovine krznom se smanjuju jer su ruski kolonizatori previše intenzivno lovili tuljane i morske vidre. Rusija je, također zbog Krimskog rata, gospodarski oslabljena i želi profitabilno prodati Aljasku. Velika Britanija, koja je tada još uvijek vladala Kanadom, pokazala je zanimanje. Na kraju SAD nije htio dopustiti tadašnjem suparniku taj uspjeh i ponudio je, za tadašnje prilike, ogroman iznos od 7,2 milijuna dolara.

Aljaska pod Trumpom: nafta i slavna planina

Dugo je Aljaska smatrana beskorisnom divljinom sve dok 1967. nisu otkrivena velika nalazišta nafte. Ovaj klimatski štetan energent i danas je zaslužan za gospodarski prosperitet Aljaske. Nekoliko sati nakon stupanja na dužnost 20. siječnja 2025. Donald Trump je dekretom naredio proširenje eksploatacije nafte i plina na Aljasci i istodobno ublažio propise o zaštiti prirode.

U svom inauguracijskom govoru Trump je također najavio da želi najvišoj planini Aljaske, a time i cijelog SAD-a, vratiti ime Mount McKinley. Ona je to ime nosila od 1917. do 2015. godine, prije nego što joj je predsjednik Barack Obama vratio njezino domorodačko ime Denali. William McKinley jedan je od Trumpovih omiljenih prethodnika: koristio je carine kao vanjskopolitički instrument pritiska i proširio teritorij SAD-a na Havaje i druga otočja u Pacifiku i Atlantiku.

Pravoslavne crkve, raketne baze i političke izbjeglice

Rusija je i nakon prodaje Aljaske SAD-u na neki način ostala prisutna: ondje i danas postoji oko 80 ruskih pravoslavnih zajednica koje Božić po pravoslavnom obredu slave tek početkom siječnja.

Tijekom Hladnog rata kroz Beringovo more prolazila je takozvana „ledena zavjesa“, pandan Željeznoj zavjesi u Europi. Aljaska je iznenada postala prva linija obrane američkog kontinenta u slučaju sovjetskog napada. Američka vojska izgradila je baze poput Elmendorf-Richardsona kod Anchoragea, ali i radarske sustave i raketne položaje.

Republikanka Sarah Palin, porijeklom s Aljaske, koja je 2008. bila kandidatkinja za potpredsjednicu predsjedničkog kandidata Johna McCaina, tada je upozoravala na Rusiju kao izravnog susjeda. Tadašnja guvernerka Aljaske tom je primjedbom željela potaknuti veću opreznost i odlučnost prema Rusiji. Ruske su trupe tada upravo umarširale u Gruziju, pa je Palin zahtijevala da se Gruzija i Ukrajina prime u NATO. U Beringovom prolazu dva Diomedova otoka udaljena su samo tri kilometra – veći otok pripada Rusiji, a manji Aljasci.

To neposredno susjedstvo iskoristila su u listopadu 2022., pod potpuno drugačijim okolnostima, i dvojica Rusa: u malom čamcu prešli su iz Rusije na otok Saint Lawrence koji pripada Aljasci kako bi izbjegli regrutaciju za rat u Ukrajini.

Nije prvi povijesni sastanak na Aljasci

Upravo o tom ratu sada Trump i Putin žele osobno razgovarati u Anchorageu – bez sudjelovanja Ukrajine. Putin neće biti prvi strani državnik kojeg jedan američki predsjednik prima u Anchorageu. Ovdje je u rujnu 1971. sletio japanski car Hirohito. Nakon sastanka s predsjednikom Richardom Nixonom otputovao je dalje u London, Bonn i Pariz.

U Veliku Britaniju, Njemačku ili Francusku Putin danas ne bi mogao putovati – u sve tri zemlje ovaj bi političar,za kojim je izdan međunarodni uhidbeni nalog, vjerojatno bio uhićen i izručen Međunarodnom kaznenom sudu u Haagu. SAD ne priznaje ovaj sud i zato se Putin na Aljasci nema čega bojati.

Iz vašingtonske perspektive, najveća američka savezna država očito je toliko daleko da izgleda kao da je Rusija. Donald Trump je ovoga tjedna rekao novinarima u Bijeloj kući: „Sastajem se s Putinom – u petak idem u Rusiju.“