Mnogi ljudi u Njemačkoj odriču se alkohola jer žele učiniti nešto dobro za svoje tijelo. Naime svaki gutljaj alkohola, prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije, predstavlja zdravstveni rizik. Bilo da je riječ o čaši vina ili pivu nakon posla – ne postoji bezopasna količina alkohola. Ali kako prepoznati ima li netko problematičan odnos prema alkoholu ili je možda već ovisan? Jer, ovisnost se često razvija postupno.

Tako je bilo i kod Alexandre. Ova 48-godišnja stanovnica Hamburga počela je za vrijeme pandemije koronavirusa piti sve više. Od jedne čaše vina kao nagrade nakon radnog dana, do dvije, tri – a zatim i cijele boce. Neprimjetno, jer alkohol je za mnoge svakodnevica: bilo prilikom druženja s prijateljima ili za opuštanje navečer. Gdje točno počinje granica problematične konzumacije može se odrediti samo individualno. Za Alexandru je spoznaja da ima problem došla tek kada zbog alkohola često nije mogla doći na posao, tako da je više puta gubila radno mjesto.

Ovisnost u svim slojevima društva

Prema Epidemiološkom istraživanju o ovisnostima (ESA), 8,6 milijuna Nijemaca u dobi između 18 i 64 godine konzumira rizične količine alkohola. Njih 2,2 milijuna ispunjava medicinske kriterije za ovisnost. Specijalist za bolesti ovisnosti Gernot Rücker iz Rostocka, koji radi kao liječnik u hitnoj pomoći, uočava teške posljedice opijanja kako kod mladih, tako i kod starijih osoba ili onih kojima je potrebna njega.

„Ovisnost se zaista proteže kroz sve starosne skupine, danas već od dvanaeste godine života. U pravilu se na ljudima ne vidi da su ovisni", kaže Rücker u intervjuu za njemački javni servis ARD.

Kada počinje ovisnost o alkoholu? Medicinski kriteriji

Liječnici navode šest kriterija. Ako su ispunjena najmanje tri, dijagnosticira se ovisnost.

Kriteriji su:

•           Snažna želja za konzumiranjem alkohola.

•           Vrijeme, količina ili mjesto konzumacije više se ne mogu svjesno kontrolirati – ispijanje vina ili piva i drugih pića postaje automatizam.

•           Iako je već došlo do problema i konflikata u vezi, prijateljstvima ili na poslu, konzumacija alkohola se nastavlja.

•           Druge aktivnosti ili obveze zanemaruju se zbog konzumacije alkohola.

•           Potrebne su sve veće količine alkohola da bi se postigao isti učinak.

•           Bez alkohola dolazi do tjelesnih simptoma apstinencije (drhtanje, promjene raspoloženja, anksioznost).

Ovisnost je bolest

Kod droge alkohol posebno je teško prestati s konzumacijom, jer alkohol djeluje na centre nagrađivanja u mozgu. S rastom ovisnosti sve se vrti oko toga da se ponovo postigne taj osjećaj nagrade. Oboljeli tada često zanemaruju i osnovne potrebe poput sna ili hrane.

Jedan od znakova upozorenja je kada se misli stalno vrte oko pitanja kada će se ukazati sljedeća prilika za piće.

Test od 30 sekundi za konzumaciju alkohola

Kako bi stekli uvid u vlastitu konzumaciju, gastroenterolog Helmut Seitz preporučuje test sa četiri pitanja, takozvani CAGE-test, koji traje samo 30 sekundi:

1. Jeste li ikada pokušali piti manje?
2. Je li vas ikada naljutila kritika vašeg načina konzumacije alkohola?
3. Jeste li se ikada osjećali krivim što pijete?
4. Jeste li ikada ujutro posegnuli za alkoholom kako biste se smirili ili lakše započeli dan?

Ako ste na više pitanja odgovorili s „da", ovisnost o alkoholu je vjerojatna.

Depresija udvostručuje rizik od ovisnosti

Hoće li se razviti ovisnost ovisi o mnogim faktorima: genetika, dostupnost alkohola, socijalno okruženje, ali i psihički problemi. Osobe koje pate od depresije imaju dvostruko veći rizik da postanu ovisne o alkoholu, kaže Jens Reimer iz Centra za psihosocijalnu medicinu Sveučilišne klinike Hamburg-Eppendorf za zdravstveni magazin Visite.

S druge strane, dugotrajna konzumacija alkohola može i sama dovesti do depresije – povezanost je u oba smjera.

Ne postoji jasna granica problematične konzumacije

Ne postoji jasna granica od koje počinje problematično opijanje. Alkohol se kod svake osobe drugačije apsorbira i razgrađuje – ovisno o životnom stilu, ishrani, kao i tjelesnim i psihičkim predispozicijama.

Zato se štetnost alkohola može mjeriti samo individualno. Ipak, zdravstveni rizik postoji već od prvog gutljaja.

Zašto je alkohol štetan i u malim količinama?

Alkohol ubrzava starenje organizma: kao snažan otrov oštećuje mozak i uništava živčane stanice. Povećava rizik od brojnih vrsta raka, poput raka dojke ili debelog crijeva. Također ubrzava vanjsko starenje – oduzima tijelu, a time i koži, vodu, zbog čega se koža slabije regenerira i pojavljuje se sve više bora.

Širenjem sitnih krvnih žilica na licu nastaje tipični „alkoholičarski nos". Često su crveniji i dlanovi i oči. Kako alkohol sadrži mnogo kalorija i usporava sagorijevanje masti, kod nekih se razvija tipični „pivski trbuh". Alkohol oštećuje i zubnu caklinu, pa ovisnici često imaju probleme poput obojenih zuba, karijesa, upala u usnoj šupljini i lošeg zadaha.

Privremena apstinencija poput „suhog siječnja" brzo se isplati

Već mjesec dana bez alkohola ima brojne pozitivne učinke – kako fizičke, tako i psihičke, kaže liječnica Julia Fischer. Jetra se regenerira, poboljšavaju se metabolizam masti, krvni pritisak i san, a smanjuju se i upalni markeri u krvi. Mnogi apstinenti već nakon mjesec dana utvrđuju da imaju više energije, bistriji um i čišću kožu.

Obratiti se drugima – bez optužbi

Za promjenu problematičnog ponašanja u vezi s alkoholom potrebni su vlastita volja i mnogo snage. Gotovo svuda postoje besplatna savjetovališta i centri za pomoć ovisnicima – oni pomažu i prije nego što alkohol postane vidljiv problem. Postoji i pomoć za članove obitelji ili ljude koji su zabrinuti za nekoga i ne znaju kako započeti razgovor s njim.

Savjetnica za ovisnosti Bianca Kunze iz Centra za borbu protiv ovisnosti KODROBS u Hamburgu preporučuje da se koriste mirni trenuci i da se ovisnoj osobi obraća iz zabrinutosti, a ne s optužbama ili moraliziranjem.

Dugoročno svjesno i manje piti

Prema riječima Biance Kunze, ključno je razumjeti koje emocije piće izaziva i zato se treba pitati: zašto i u kojim situacijama pijem? Savjetovanje o ovisnosti i vođenje dnevnika konzumacije mogu biti prvi koraci. Potom je važno pronaći dugoročne alternative alkoholu, poput tehnika opuštanja ili sporta.

Rano prepoznavanje vlastitih potreba i negativnih emocija koje vode ka opijanju – sve to pomaže da se dugoročno može živjeti dobro i bez alkohola.