Odrezak umjesto integralnih žitarica: Sjedinjene Američke Države okrenule su svoju prehrambenu piramidu naglavačke. Nove smjernice temelj su državnih programa prehrane – od školske kuhinje preko vojske do bolničkih obroka – te će srednjoročno dovesti do toga da se češće kupuju i nude proizvodi bogati proteinima poput mesa, mlijeka i jaja, dok će kruh i prilozi od žitarica relativno gubiti na važnosti.

Dok se u zemljama poput Njemačke integralni kruh, mahunarke i biljna ulja smatraju temeljem zdrave prehrane, Washington u prvi plan stavlja meso, punomasno mlijeko i zdrave masti.

Piramida okrenuta naopako

Dana 7. siječnja 2026. američki ministar zdravstva Robert F. Kennedy Jr. predstavio je nove smjernice, prikazane kao naopako okrenuta piramida. Ondje gdje su dosad žitarice činile bazu, sada se nalaze odrezak, pečena piletina, sir i punomasno mlijeko. Žitarice i kruh, naprotiv, pomjeraju se prema uskom vrhu piramide.

Preporučeni unos proteina povećan je na oko 1,2 do 1,6 grama po kilogramu tjelesne težine – gotovo dvostruko više od onoga što predviđaju njemačke smjernice i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Službeno, nova piramida trebala bi suzbijati raširene bolesti poput pretilosti i dijabetesa tako što snažnije ograničava potrošnju šećera, gaziranih pića i jako prerađenih gotovih proizvoda te potiče Amerikance da češće kuhaju sa svježim sastojcima.

Navodno znanstveno utemeljenje za promjenu su studije o potrebi za proteinima i štetnosti ultra prerađene hrane. Istodobno, neki stari stupovi zdrave prehrane ostaju: voće i povrće i dalje se izričito preporučuju.

Teško ostvarive smjernice za zdravu prehranu

Manje šećera i brze hrane zvuči razumno. No vidljiva razlika je u onome čemu se sada daje prednost: crveno meso, maslac, punomasni sir i goveđi loj rehabilitiraju se kao dio „prave hrane“. To povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, određenih vrsta raka (posebno raka debelog crijeva), metaboličkih poremećaja poput dijabetesa tipa 2 te općenito od smrtnosti.

U menzama, školskim kantinama i drugim javnim ustanovama udio snažno prerađenih proizvoda bi se trebao smanjiti, što je načelno pozitivno. No stručnjaci upozoravaju da je ta borba protiv snažno prerađenih gotovih proizvoda osuđena na neuspjeh.

Naime, mnoge ustanove zbog nedostatka novca i osoblja te problema u lancima opskrbe teško mogu provesti nove smjernice. Za njih je prava kuhinja sa svježim namirnicama bez zamrznute i gotove hrane teško izvediva.

Upozorenja stručnjaka: previše masti, previše rizika

Osim toga, kardiolozi upozoravaju da bi nova piramida mogla povećati konzumaciju zasićenih masti i kuhinjske soli, oboje ključnih čimbenika rizika za bolesti srca i krvnih žila.

Uz to, nova piramida ima logičke pogreške. Samo jedan odrezak i nekoliko proizvoda od punomasnog mlijeka mogu premašiti granične vrijednosti za zasićene masne kiseline navedene u američkim smjernicama. Strukovna društva za prehranu u SAD-u prigovaraju: dok se kod izvora proteina govori o raznolikosti, u grafici jasno dominira meso.

WHO, koji Trumpova administracija često kritizira, suzdržava se od oštrijih komentara. Kritike uglavnom dolaze od neovisnih nutricionista i stručnih udruga, koji među ostalim upozoravaju na veći unos zasićenih masti, utjecaj industrije i posljedice za okoliš.

Njemačke prehrambene smjernice protiv američkih

Njemačko društvo za prehranu (DGE) dovodi u pitanje znanstvenu utemeljenost američkog zaokreta. Kritizira da je novo nadležno stručno povjerenstvo u SAD-u svoj rad velikim dijelom obavljalo iza zatvorenih vrata te da je znatno smanjen broj nekadašnjih transparentnih konzultacija.

DGE upućuje na rezultate intervencijskih i promatračkih studija koji ne pokazuju zdravstvenu korist od trajno povećanog unosa proteina iznad dosad preporučenih 0,8 grama po kilogramu tjelesne težine. Osim toga, upozorava DGE, američki model ne vodi dovoljno brigu o održivosti, odnosno o ekološkim i klimatskim posljedicama prehrane.

DGE izričito navodi da nova američka piramida prije svega pogoduje agrarnom lobiju i proizvođačima namirnica životinjskog podrijetla.

Kritika je jasna: što se politika više ravna prema ukusima birača i ljubiteljima odrezaka, to se više udaljava od cilja koji bi zapravo trebao biti najvažniji – od zdravstvenih savjeta koji se temelje na znanstvenim podacima.