Ton postaje oštriji, pritisak raste. Sjedinjene Američke Države i Brazil nalaze se u vjerojatno najtežoj vanjskopolitičkoj krizi u posljednjim desetljećima, a kraj se ne nazire.

"Niti jedan gringo neće zapovijedati ovom predsjedniku", izjavio je brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva još sredinom srpnja, koristeći izraz koji se u latinoameričkim zemljama često pogrdno koristi za Amerikance, kada je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio južnoameričkoj gospodarskoj sili carinama od 50 posto. U srijedu je u intervjuu za New York Times dodao: "ne boji se” carina Washingtona.

"Bolsonaro je dobar čovjek"

Sada je Trump i ostvario prijetnje: pedeset posto carine na gotovo sve, osim na sok od naranče, drvo i dijelove za zrakoplove. No tu je posrijedi daleko više od trgovinskog sukoba. Uostalom, Brazil iz SAD-a uvozi više robe nego što ondje izvozi.

Trump od Brazila traži da obustavi navodno „politički motivirano“ kazneno gonjenje bivšeg predsjednika Jaira Bolsonara: „Predsjednik Bolsonaro je dobar čovjek“, rekao je Trump. „A oni ga žele strpati u zatvor. Smatram to lovom na vještice i vrlo žalosnim. Nitko nije sretan onim što Brazil radi, jer Bolsonaro je bio cijenjen predsjednik – vrlo cijenjen.“

Pučem pokušao ostati na vlasti

Desničarski bivši šef države i Trumpov saveznik Bolsonaro – slično kao i Trump 2020. – nije priznao svoj izborni poraz 2022. Njegovi pristaše su potom upali u administrativnu četvrt glavnog grada Brazila, Brasílije, i demolirali je – prizori koji su podsjetili na napad na američki Kongres u Washingtonu. Sada Bolsonaro mora pred sud zbog navodnog pokušaja puča. Prijeti mu do 40 godina zatvora.

Neposredno prije nego što je Trumpova vlada u srijedu objavila uvođenje carina protiv Brazila, proglasila je i sankcije protiv suca brazilskog vrhovnog suda koji je postao lice procesa protiv Bolsonara – Alexandrea de Moraesa.

Vendeta i protiv brazilskog suca

Brazilski mediji citirali su objavu američkog ministra financija Scotta Bessenta na društvenim mrežama: Moraes je navodno odgovoran za „represivnu kampanju cenzure, proizvoljna uhićenja, kršenja ljudskih prava i politički motivirano kazneno gonjenje“ – i to i protiv bivšeg predsjednika Bolsonara. Tako su obrazložene tzv. Magnitsky-sankcije, koje se od 2017. primjenjuju protiv osoba koje se tereti za najteža kršenja ljudskih prava.

Te sankcije znače ozbiljna ograničenja, objašnjava José Augusto Fontoura, profesor međunarodnog prava sa Sveučilišta u São Paulu, za brazilski kanal novinskog magazina Veja: one su ogromne i iznimno opsežne. Moraesu je zabranjeno putovati u SAD i ondje posjedovati imovinu. „Ne može koristiti kreditne kartice poput Vise ili Mastercarda, ne može kupiti knjigu na Amazonu, a moguće je i da će brazilske financijske institucije biti pod pritiskom.“

Članovi vlade aktualnog predsjednika Luiza Inácia Lule da Silve optužili su Trumpovu administraciju za težak napad na brazilsku demokraciju. Bolsonarove pristaše su, s druge strane, slavili sankcije. „To Trumpovoj vladi nećemo zaboraviti“, napisao je na društvenim mrežama jedan od Bolsonarovih sinova, Eduardo. On već mjesecima u SAD-u lobira za svoga oca.

Slavlje u Pekingu zbog Trumpove odluke

Lula je u međuvremenu pokazao odlučnost – i borbeni duh: možda Trump ne zna da je brazilsko pravosuđe neovisno, rekao je u intervjuu za New York Times, koji je objavljen u srijedu. Lula je, zahvaljujući Trumpovu napadu i vlastitom istupu u obranu suvereniteta Brazila, doživio neočekivani porast popularnosti, pokazalo je istraživanje agencije Atlas Intel.

I premda će carine teško pogoditi Brazil, ta je zemlja gospodarski manje ovisna o izvozu u SAD nego druge zemlje regije. Najveću će korist imati država protiv koje se Trump najviše bori: Kina. Narodna Republika već je sada najvažniji trgovinski partner Brazila.