Tijekom samita NATO-a u Washingtonu, Bijela kuća i njemačka Savezna vlada su u srijedu (10. srpnja) u jednom šturom zajedničkom priopćenju navele da će „počevši od 2026. SAD u Njemačkoj privremeno stacionirati sustave oružja dalekog dometa iz svoje višedomenske operativne grupe kao dio plana njihovog budućeg stalnog stacioniranja.

Ove konvencionalne jedinice, kada budu potpuno razvijene, uključivat će SM-6, Tomahawke i hipersonično oružje koje je trenutno u razvoju. Ovo oružje će imati znatno veći domet od trenutnih kopnenih sustava u Europi.

Ovaj potez jasno pokazuje američku posvećenost NATO-u i služi kao doprinos integriranom europskom odvraćanju."

To znači da će prvi put od kraja Hladnog rata u Njemačkoj biti stacionirani američki sustavi naoružanja koji sežu čak do Rusije. Nije poznato gdje će ovo oružje biti stacionirano, ali se zna da su krstareće rakete Tomahawk sastavni dio američke (i britanske) ratne mornarice i da se lansiraju iz podmornica i s brodova.

Planirano raspoređivanje počinje više od godinu dana nakon predsjedničkih izbora u SAD-u koji se održavaju 5. studenoga 2024. Odluka bi stoga mogla biti poništena ako na izborima pobijedi republikanac Donald Trump.

Od početka ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, predsjednik SAD-a Joe Biden povećao je nazočnost američkih trupa u Njemačkoj i Europi kako bi bolje zaštitio teritorij NATO-a.

Kremlj: ovo je korak „ka hladnom ratu"

Rusija je kritizirala najavljeno raspoređivanje kao korak „ka hladnom ratu". U intervjuu objavljenom na ruskoj državnoj televiziji, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je upozorio: „Vraćaju se sva obilježja Hladnog rata s izravnom konfrontacijom."

On je također još jednom optužio SAD, Njemačku, Francusku i Veliku Britaniju da su direktno umiješane u rat u Ukrajini.

Scholz: „Dugo pripremana odluka"

Najava raspoređivanja ovakvog oružja u zemlji izazvala je iznenađenje i zabrinutost nekih oporbenih političara u Njemačkoj, između ostalog zbog moguće nove međunarodne utrke u naoružanju.

Savezni kancelar Olaf Scholz (SPD) je na marginama samita NATO-a u Washingtonu novinarima rekao: „Znamo da je u Rusiji došlo do nevjerojatnog nagomilavanja oružja koje prijeti europskom teritoriju". Njemačka mora „imati vlastitu zaštitu s odvraćanjem", a za to je nužno precizno oružje.

Odluka o postavljanju dalekometnog oružja u Njemačkoj je „dugo pripremana", naglasio je Scholz. To „nije pravo iznenađenje za bilo koga tko se bavi sigurnosnom i mirovnom politikom". Scholz se pozvao na strategiju nacionalne sigurnosti. Ova odluka se tamo točno uklapa, a o toj strategiji se javno raspravljalo, rekao je njemački kancelar.

Pistorius: „Ovim osiguravamo svoj način života, u sigurnosti i slobodi"

Njemački ministar obrane Boris Pistorius (SPD) je u intervjuu za Tagesthemen, informativnu emisiju javnog servisa ARD-a, rekao da planiranim stacioniranjem „mi nadoknađujemo ono što opisujemo kao nedostatak naših sposobnosti".

Pistorius upozorava da Rusija vjerojatno već duže vrijeme ima takve sustave stacionirane u Kalinjingradu – i time „nadomak Njemačke i drugih europskih naroda". „S obzirom na novu situaciju, pitanje je: kako efikasno odvraćati?"

To zahtijeva sustave koji i „mogućem ruskom agresoru jasno daju do znanja da smo u stanju i da smo spremni braniti se", rekao je njemački ministar obrane i dodao: „Na svaki udarac protiv nas bit će odgovoreno - i to konvencionalno."

„Mi sami smo dužni razviti takve sustave", rekao je Pistorius. Ali potrajat će dok se takvi sustavi budu mogli proizvoditi u Europi. „Do tada će nas Amerikanci podržavati", stavljajući nam na raspolaganje relevantne sustave, rekao je Pistorius.

Savez Sahra Wagenknecht je upozorio da je ovim raspoređivanjem i sama Njemačka u opasnosti da postane poprište rata. Ministar obrane Pistorius je to odbacio kao „čistu glupost".

Ljevica je također upozorila na novu moguću utrku u naoružanju. Pistorius je na to rekao da se ne radi o „naoružavanju i pretjecanju nekoga", već o „sustizanju da bi sredstvo odvraćanja moglo biti kredibilno", s ciljem da se unaprijed spriječi daljnja eskalacija i još jedan vojni sukob. Na taj način „osiguravamo svoj način života, u sigurnosti i slobodi".

Stručnjak očekuje naknadne rasprave u Njemačkoj

Wolfgang Richter, pukovnik u mirovini i suradnik Zaklade za znanost i politiku, svakako očekuje da će planirano raspoređivanje američkih krstarećih raketa itekako biti tema razgovora u Njemačkoj. Jer o tome dosad nije bilo domaće političke rasprave, kaže on.

Po njegovom mišljenju, priopćenje sa samita NATO-a, bilo je „izvršna odluka". Zato pretpostavlja da će uslijediti veća parlamentarna rasprava, rekao je Richter u intervjuu za Tagesschau24.

A s gledišta stručnjaka, to možda neće biti samo pitanja na unutarnjopolitičkoj razini, već i od strane nekih partnera iz NATO-a. Spomenuo je da je Francuska već negodovala. Jer, odluka o raspoređivanju je „bilateralna odluka". „Začuđujuće" je da takav korak nije najavio NATO kao savez, rekao je Richter.

Njemačka, Francuska, Italija i Poljska razvijaju krstareću raketu

Njemačka, Francuska, Italija i Poljska su na samitu u Washingtonu potpisale deklaraciju o namjeri da razviju sustav dalekometnog oružja za zajedničku obranu. Deklaracija je osnova za projekt „Europski pristup dugog dometa, ELSA" ("European Long-Range Strike Approach").

Cilj projekta je da se razvije krstareća raketa koja ima znatno veći domet od njemačkog „Taurusa” koji leti oko 500 kilometara.

A američka tvrtka Raytheon koja posluje u sklopu giganta RTX je priopćila 11. srpnja da je s Njemačkom sklopila ugovor u vrijednosti od 1,2 mlijarde dolara o isporuci još jednog sustava protuzračne obrane Patriot („Phased Array Tracking Radar for Intercept on Target"), drugog ove godine.

Obujam ugovora uključuje najnoviju Patriot konfiguraciju 3+ radare, lansere, zapovjedne i kontrolne postaje, pripadajuće rezervne dijelove i ljudsku podršku.

Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) procjenjuje da svaka baterija sustava Patriot košta oko 1,1 milijardu dolara (1 milijarda eura): 400 milijuna dolara (375 milijuna eura) za sustav i 690 milijuna dolara (647 milijuna eura) za rakete. Pritom je cijena jedne raketa procijenjena na 4,1 milijun dolara (3,8 milijuna eura).