Na ceremoniji u zračnoj bazi Andrews blizu Washingtona američki predsjednik Donald Trump potpisao je proračun nacionalne obrane koji uključuje i kaznene mjere protiv izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2 (Nord Stream 2). Prije toga su Predstavnički dom i Senat odobrili paket zakona sa sankcijama.

One su posebno usmjerene na tvrtke uključene u postavljanje plinovoda preko Baltičkog mora i njihove vlasnike te obuhvaćaju zabranu putovanja u SAD, kao i zamrzavanje imovine osoba i poduzeća na koje se one odnose. Švicarsko-nizozemski koncern Allseas, koji je sa svojim 382 metra dugim brodom do sada radio na Sjevernom toku 2 u međuvremenu je obustavio radove na ovom plinovodu. No konzorcij Sjevernog toka 2 ustraje u svom planu o završetku novog plinovoda.

Zaštita Europe i Ukrajine ili američke ekonomije?

Trump predbacuje Njemačkoj da će se Sjevernim tokom 2 dovesti u veću ovisnost o plinu iz Rusije. Projekt na čijem čelu je ruska Gazprom grupa kritiziran je i u nekim dijelovima Europe. Strahuje se prije svega od slabljenja alternativnih plinovoda i uloge tradicionalnih tranzitnih zemalja. Zagovornici plinovoda, s druge strane, tvrde da on povećava energetsku sigurnost u Europi i osigurava niske cijene energije - i u usporedbi sa skupljim tekućim gasom iz SAD-a.

Izgradnja Sjevernog toka 2 je praktički završnoj fazi. Njegova ruta prolazi, zaobilazeći Poljsku i Ukrajinu, uglavnom paralelno s postojećim plinovodom Sjeverni tok. Polazna točka plinovoda nalazi se na ruskoj obali zapadno od Sankt Peterburga, a krajnje odredište je Lubmin u blizini Greifswalda na sjeveroistoku Njemačke. Do sada je postavljeno više od 2.000 kilometara plinovoda, a ostalo je još oko 300 kilometara.

Oštre reakcije iz Berlina i Moskve

Sjeverni tok 2 već izvjesno vrijeme izaziva izaziva nesuglasice između Washingtona i Berlina. Njemačka vlada je osudila uvođenje sankcija Washingtona kao "miješanje u unutarnje poslove". "Savezna vlada odbacuje ovakve izvanteritorijalne sankcije", rekla je zamjenica glasnogovornika Vlade Ulrike Demmer. Dalje je ukazala na činjenicu da SAD sankcije objašnjava zaštitom Ukrajine kao tranzitne zemlje za plin, što je, kako je rekla, posebno nelogično s obzirom da su u četvrtak (19.12.) Ukrajina i Rusija u Berlinu potpisale tranzitni sporazum o plinu.

I Rusija je oštro reagirala na sankcije. SAD, napisala je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova na Facebooku, sa svojih 22 milijarde dolara javnog duga želi njima spriječiti "solventne" zemlje da razvijaju svoje gospodarstvo.

I Europska komisija se protiv sankcijama protiv Sjevernog toga jer, kako stoji u priopćenju, načelno odbija sankcije protiv europskih tvrtki koje rade "legalne poslove".

fš/ddk (afp, afpd, dpa)