U suradnji obavještajnih službi nije uvijek lako utvrditi koliko dobro funkcioniraju odnosi među partnerima: obično se ne zna što se nije dobilo. U njemačkoj Saveznoj obavještajnoj službi (BND) nedavno su se ozbiljno zabrinuli da bi SAD, kao najvažniji njemački obavještajni partner, mogao zatvoriti dotok informacija – i to kao posljedicu dosad vjerojatno najveće afere u povijesti BND-a, povezane s bivšim čelnikom te službe Augustom Hanningom.

Prije otprilike tri tjedna uhićeni su bivši šef BND-a i aktivni savjetnik za sigurnosna pitanja, kao i njegov nekadašnji voditelj ureda Manfred D. Glavni savezni državni odvjetnik tereti Hanniga da je uz pomoć dugogodišnjeg zaposlenika BND-a D. tijekom razdoblja od otprilike dvanaest godina dolazio do povjerljivih dokumenata. U najmanje jednom slučaju Hanning je navodno pokušao proslijediti tajne informacije stranim institucijama.

Sumnje u ovom spektakularnom slučaju vrlo su ozbiljne: riječ je o pokušaju veleizdaje, prikupljanju državnih tajni, špijunaži protiv Njemačke i obavještajnom djelovanju u korist strane službe. Hanningov odvjetnik odbacuje optužbe. Odvjetnica Manfreda D. nije željela komentirati slučaj.

Upozorenje iz SAD-a stiglo nekoliko dana poslije

Prema istraživanju novinara WDR-a, NDR-a i dnevnika Süddeutsche Zeitung (SZ), afera je očito iza kulisa izazvala oštru reakciju Amerikanaca. Prema informacijama iz vladinih krugova, nekoliko dana nakon Hanningova uhićenja do BND-a je stiglo upozorenje američkih obavještajnih službi: BND jest važan partner, no dosadašnja suradnja bit će "preispitana". Ipak, SAD je poručio da će i dalje dostavljati informacije u hitnim slučajevima, primjerice o mogućim terorističkim napadima.

Potencijalna katastrofa za BND

Već sama najava takve mogućnosti izazvala je veliku uznemirenost u BND-u. Smanjenje količine informacija koje dostavljaju američke službe u trenutačnoj bi situaciji bilo katastrofalno. Njemačke sigurnosne institucije već desetljećima ovise o moćnim američkim partnerima, a prekid transatlantskog dotoka informacija ne bi se mogao nadoknaditi.

Prema informacijama iz vladinih krugova u Berlinu, upozorenje američkih predstavnika izazvalo je u BND-u veliku nesigurnost. Navodno je rukovodećim djelatnicima naloženo da odmah prijave sve promjene u razmjeni informacija sa SAD-om.

Očito su već nastupile prve posljedice

U Berlinu sada tvrde da se ne primjećuju nikakva ograničenja u suradnji s američkim obavještajnim službama. „Suradnja se odvija u uobičajenom opsegu”, navode sigurnosni krugovi. „Odgođeno je samo nekoliko radnih sastanaka.” Ti su sastanci u međuvremenu ponovno zakazani.

Međutim, nekoliko zaposlenika izjavilo je novinarima WDR-a, NDR-a i SZ-a da je, prema njihovom dojmu, smanjen opseg informacija koje se razmjenjuju, kao i njihova kvaliteta. Taj je pad, prema njihovom mišljenju, izraženiji nego, primjerice, nakon slučaja navodne izdaje Carstena L. Bivši voditelj odjela u BND-u uhićen je krajem 2022. zbog sumnje da je prodavao tajne Rusiji. On to poriče.

Glasnogovornik BND-a nije želio odgovoriti na upit o suradnji s američkim obavještajnim službama. Ni američko veleposlanstvo nije iznijelo nikakve informacije.

Ured za zaštitu ustavnog poretka ne pokazuje zabrinutost

Druge njemačke sigurnosne institucije zasad ne vide razlog za zabrinutost. Prema navodima iz Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka (BfV), suradnja s američkim partnerskim službama nastavlja se kao i dosad. Navodno nema promjene ni kod razmjene obavještajnih podataka između američke vojske, američke Vojne obavještajne službe (DIA) i njemačkih oružanih snaga (Bundeswehr).

Razmjeri afere još uvijek nisu poznati

Cijeli razmjeri afere povezane s Augustom Hanningom još se ne mogu procijeniti. Istražitelje posebno zanima pitanje je li bivši šef BND-a, pod krinkom komercijalnog savjetovanja na području sigurnosti, mogao proslijediti povjerljive informacije znatno većem broju stranih obavještajaca nego što je dosad poznato.

Prema informacijama iz sigurnosnih krugova, Savezni ured kriminalističke policije (BKA) u međuvremenu je kod Hanniga zaplijenio još nekoliko stotina dokumenata koje tek treba analizirati. Istražitelji trenutačno ispituju i svjedoke. Interna istraga BND-a trebala bi dodatno razjasniti kako je uopće moglo doći do slučaja navodne izdaje.

Istražitelji ispituju ulogu voditelja ureda

Prema informacijama novinara WDR-a, NDR-a i SZ-a, istražitelji se, među ostalim, bave pitanjem zašto je BND Manfredu D., koji je navodno Hannigu dostavljao povjerljive informacije, godinama odobravao plaćeni dodatni posao. Prema novinarskom istraživanju, zaposlenik BND-a u opisu svoje dodatne djelatnosti naveo je uredske poslove za Hanniga. Na taj su način isplate možda formalno prikazane kao zakonite.

Manfred D. započeo je rad u BND-u devedesetih godina prošlog stoljeća kao zaštitar, a poslije je radio kao osobni asistent ukupno četvorici predsjednika te službe. Posljednji put tu je dužnost obnašao u jesen 2025. za Martina Jägera, koji je tada tek stupio na dužnost. U BND-u je taj zaposlenik, zbog bliskosti s najvišim rukovodstvom, imao poseban položaj. Prema riječima upućenih osoba, moguće je da je upravo zbog toga bio podvrgnut manje strogim kontrolama nego ostali zaposlenici. Dugogodišnji obavještajac od proljeća je u mirovini.

Radna skupina sigurnosnog odjela BND-a navodno je u međuvremenu zaključila da je D. neke dokumente vjerojatno iznosio iz službe u papirnatom obliku. Osim toga, postoje i naznake da je taj zaposlenik komunicirao s Hanningom putem e-pošte, i to izravno iz prostorija BND-a. Navodno je o toj okolnosti još prije nekoliko godina bio obaviješten službenik zadužen za zaštitu tajnih podataka u BND-u. No čini se da to nije imalo nikakvih posljedica.

BND se zbog istrage nije želio očitovati o pitanjima o mogućim propustima u vlastitim sigurnosnim mehanizmima. Izjavu je odbila dati i glasnogovornica glavnog saveznog državnog odvjetnika. Odvjetnica Manfreda D. također nije željela komentirati slučaj.

Hanningov odvjetnik izjavio je na upit da njegov klijent nije odao državne tajne Savezne Republike Njemačke: „Tvrdnja da je navodno plaćao za povjerljive dokumente potpuna je besmislica.” Budući da su predmetni dokumenti u sudskom postupku klasificirani kao tajni, rekao je da se ne može dodatno očitovati o njihovu sadržaju.