„Od vojne intervencije protiv represije režima Slobodana Miloševića na Kosovu 1999. godine, ovo je drugi put da američki strateški bombarderi lete iznad Balkana“, kaže za DW sarajevski vojni analitičar Nedžad Ahatović.

On podsjeća da su prošle (2022.) godine to bili B-52H Stratofortress koji su preletjeli zgradu vlade u Skopju, Skenderbegov trg u Tirani, obalu Crne Gore i dubrovačku tvrđavu Lovrijenac. Sada su američki strateški bombarderi B-1B Lancer u niskom letu letjeli iznad gradova Bosne i Hercegovine (BiH). „Ovakve manifestacije su se uglavnom smatrale prijateljskim činom, poput uplovljavanja partnerskih ratnih brodova u savezničke luke“, kaže Ahatović.

Srpska iskustva s američkim bombarderima

Očito uznemirenje u bosanskohercegovačkom entitetu Republici Srpskoj (RS), čiji se predsjednik Milorad Dodik nedavno u Moskvi susreo s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, Ahatović objašnjava „bolnim" iskustvima iz ratova devedesetih godina.

„Srpski politički establišment u regiji zazire od američkih aviona još od NATO-ovih intervencija u BiH devedesetih godina, a posebno nakon intervencije zračnih snaga NATO-a protiv Miloševićevog režima", kaže sugovornik DW-a.

On podsjeća da je upravo B-1B Lancer izvodio napade na položaje Miloševićeve vojske prema granici s Albanijom. „Takozvanim 'tepih bombardiranjem' bombarderi B-52 i B-1B Lancer zasipali su položaje (549. motorizirane brigade) tadašnje Vojske Jugoslavije i to su bila bolna iskustva", kaže Ahatović.

Amerikanci „štite saveznike" u regiji

U BiH se preleti B-1B uglavnom nazivaju „simboličnim činom“. „No, ta se simbolika ne ogleda u demonstraciji sile, kako to tvrde neki srpski analitičari i gotovo kompletna politička garnitura u RS-u, već u odlučnosti Sjedinjenih Američkih Država da, ako treba i unilateralno, djeluju kako bi zaštitili svoje saveznike u regiji, ovoga puta BiH", kaže Nedžad Ahatović.

On smatra da će Amerikanci nastaviti sa sličnim manifestacijama da bi „ohrabrili prozapadne i obeshrabrili proruske krugove" u BiH i regiji. „Ovim preletom se označava i zapadna sfera utjecaja", kaže sugovornik DW-a.

„Američki strateški bombarderi lete iznad BiH kao podrška ovoj zemlji, ali to se događa u vrijeme nestabilne situacije na Kosovu, gdje je došlo do sukoba između Srba i KFOR-a (snage NATO-a na Kosovu, op. ur.). Zato mislim da je let bombardera iznad BiH ujedno i poruka da se eskalacija sukoba na Kosovu i eventualno širenje sukoba na druge regionalne države ne bi isplatilo. To je, također, vrlo jasna poruka i ruskim igračima u BiH, posebno Miloradu Dodiku", kaže Ahatović.

Milorad Dodik: „Manifestacija sile"

Upravo su Dodikove reakcije na prelet američkih bombardera bile među najoštrijima. On je američkom veleposlaniku u BiH Michaelu J. Murphyju poručio: „Mijenjajte oružje za zastrašivanje - ovoga se ne bojimo, a i poznato nam je." Predsjednik RS-a je dodao da „nijedan suvereni organ" u BiH nije donio odluku o preletu aviona, zbog čega taj čin doživljava kao „manifestaciju sile“.

Veleposlanik Murphy odgovara: „Ako Dodik ima neki problem s preletima bombardera neka nam se obrati", a potom objašnjava da se zapravo radi o vježbi kakve SAD ima s partnerima širom svijeta. „Ovo nije nešto što je zastrašujuće. Imamo dugotrajno partnerstvo s Oružanim snagama (OS) BiH već 20 godina i mi smo tu da pomažemo jedni drugima. Ponosni smo na partnerstvo s OS BiH", kazao je Murphy.

Da se radilo o ranije planiranoj vježbi Vojske SAD-a i OS BiH, potvrđuje i ministar obrane BiH Zukan Helez. On je rekao da su pripadnici OS BiH navodili američke zrakoplove u niskom preletu. „SAD su naš ključni vojnopolitički suradnik i planiramo još mnogo događaja sličnog karaktera. Ovo je i potvrda da SAD garantira granice BiH", rekao je Helez dodajući da je sve urađeno u skladu s propisima i zakonom.

Nije prijetnja, ali...

Pojašnjeno je da su bombarderi sudjelovali i u zajedničkoj vježbi OS BiH i Vojske SAD-a u blizini Tuzle te da vježba uključuje angažman Zajedničke taktičke zračne kontrole OS BiH i Specijalnih snaga Vojske SAD-a.

Banjalučki profesor sigurnosti Duško Vejnović nije pristaša tvrdnji da su preleti američkih bombardera „prijetnja“. Svjestan je, međutim, da svaka vojna tehnika na terenu na određeni način „upozorava“ da ju je moguće i upotrijebiti. „Posebno u slučaju neposlušnosti određenih subjekata u datoj zajednici, odnosno državi“, kaže Vejnović za DW.

U normalnim okolnostima preleti avijacije ne bi izazvali mnogo pažnje, ali složeni odnosi u balkanskoj regiji i svijetu kompliciraju situaciju, kaže Vejnović.

„Mislim na ozbiljan problem na Kosovu koji je na rubu eskalacije, ali i odnos Moskve i RS-a kao entiteta u BiH. Američki prelet aviona vidim kao podršku miru, ali i upozorenje – ako bi netko krenuo prema ratu – morat će računati i na Amerikance koji su tu prisutni. Svjestan sam različitih tumačenja, ali mislim da je ovo dobro i da se mir mora sačuvati po svaku cijenu, kako u BiH tako i na Kosovu i u Srbiji“, kaže banjalučki profesor.

Bombarderi kao podrška suverenitetu BiH

Vejnović ne želi komentirati različite političke izjave o američkoj ili nečijoj drugoj prisutnosti u BiH, ali smatra da je dobro da su u BiH prisutni „i Amerikanci i NATO i Rusija i Njemačka i svi drugi, ali kao garanti mira i stabilnosti“.

U službenom priopćenju Američkog veleposlanstva u BiH rečeno je da da se preletima bombardera B-1B Lancer potvrđuje „američka trajna posvećenost suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru BiH".

B-1B Lancer je strateški (dalekometni) bombarder s četveročlanom posadom, dužine 45 metara i rasponom krila promjenjive geometrije do 42 metra. Postiže nadzvučne brzine na malim visinama, a može nositi 34 tone bombi u unutrašnjosti trupa i 23 tone na podkrilnim nosačima. Specifičan dizajn mu smanjuje radarski odraz, odnosno svodi ga na dimenzije lovca, kako bi zavarao sustave protuzračne obrane.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu