Šefica američke diplomacije Hillary Clinton i visoka predstavnica Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton dolaze u Sarajevo u osjetljivom političkom trenutku. Suočena s krizom vlasti, Bosna i Hercegovina stagnira u procesu euroatlantskih integracija zaostajući tako za svim svojim susjedima. Ocjena je to brojnih domaćih i međunarodnih dužnosnika. Gošće iz Washingtona i Bruxellesa zato će, kako je najavljeno, članovima Predsjedništva BiH kazati da bi politički lideri trebali služiti interesima naroda i realiziraju planirane reforme.

Politički analitičar iz Sarajeva Vlastimir Mijović tvrdi da vladajuća elita u BiH ni nakon posjeta Hillary Clinton i Catherine Ashton neće početi rješavati nagomilane probleme. „Kada dvije tako važne osobe kao što su šefice američke i europske diplomacije dođu u jednu zemlju, to bi za tu zemlju trebalo biti politički praznik. Međutim, za BiH je postalo uobičajeno da nakon susreta domaćih dužnosnika s visokim gostima iz Sjedinjenih Američkih Država i (ili) EU-a nema bitnijih pomaka“, kaže Mijović za Deutsche Welle.

Beograd i Priština važniji od Sarajeva?

BiH je prva, ali ne i najvažnija postaja balkanske turneje Hillary Clinton, smatra Mijović. On vjeruje da „BiH ne može ući u EU ili NATO dok se ne raščisti odnos Srbije prema euroatlantskim integracijama“. „Odnos Srbije prema NATO-u je nejasan jer ta zemlja još nije sigurna hoće li ući u neko vojno-političko partnerstvo s Rusijom. I na planu priključenja EU-u igra se jedna igra u kojoj je pozicija Srbije mnogo bitnija od pozicije BiH. Kako Srbija jako dobro surađuje s bh. entitetom Republikom Srpskom, na sceni je politika koja veže ruke BiH u pristupanju i EU-u i NATO-u“, ističe Mijović.

Iako BiH zaostaje za susjedima u procesu euroatlantskih integracija, direktor banjalučkog Centra za međunarodne odnose Miloš Šolaja ne očekuje pojačani američko-europski pritisak na političke lidere u ovoj zemlji. Boravak Hillary Clinton i Catherine Ashton na Balkanu vidi kao izraz „rutinske demonstracije prisutnosti SAD-a i EU-a na jugoistoku Europe“. „Hillary Clinton želi pokazati da SAD prati zbivanja u regiji, posebno kada su u pitanju odnosi Beograda i Prištine, a s obzirom na trenutnu situaciju i odnose u BiH. Catherine Ashton joj samo pravi društvo kako bi pokazala da se radi o usklađenosti politike EU-a i SAD-a“, tvrdi Šolaja.

Ustavne promjene (ne)moguća misija

Hillary Clinton je prije dvije godine u Sarajevu otvorila novu zgradu Američke ambasade. Tada je rekla da se SAD protivi svakom pokušaju secesije i da bi voljela vidjeti ustavne promjene koje bi vodile funkcionalnijoj vlasti u BiH. Naglasila je i da bi ustavne promjene trebale biti generirane u BiH, a ne izvan ove zemlje. Bošnjački političari i danas očekuju izraze američke podrške cjelovitoj i suverenoj BiH, dok se srpski nadaju da neće biti nametnutih rješenja. Jedan od onih koji vjeruju da bi gošće iz Washingtona i Bruxellesa oštrijim tonom mogle upozoriti domaće dužnosnike na zastoj u reformskim procesima je zastupnik Europskog parlamenta Jelko Kacin.

„BiH su potrebne ustavne promjene. Ova zemlja može samo sanjati pregovore o ulasku u EU bez Ministarstva poljoprivrede na državnom nivou. Neke promjene odmah treba napraviti kako bi shvatili da je moguće unaprijediti Dejtonski sporazum da bi država bila funkcionalnija“, rekao je Kacin. Iz State Departmenta je, u međuvremenu, priopćeno da će tijekom susreta u Sarajevu biti naglašena i „potpuna posvećenost međunarodne zajednice Dejtonskom mirovnom sporazumu“. Nakon Sarajeva, šefica američke diplomacije Hillary Clinton i predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton će posjetiti Beograd i Prištinu, a potom i Hrvatsku te Albaniju.