Radnja se događa u berlinskom kvartu Fennpfuhl. Prošlog petka Adegbayi B. je na ulici, sa svojom jednogodišnjom kćerkicom. Iznenada ovom čovjeku nigerijskih korijena prilazi jedna žena, pljuje na njega i počinje ga verbalno rasistički vrijeđati. On snima incident, objavljuje video i prijavljuje napad policiji.

Napadačica je ubrzo nakon toga privedena u policiju. U više intervjua Adegbayi B. objašnjava da je rasizam njegovo stalno iskustvo u Njemačkoj. Rasističke uvrede, kako kaže, dobije dva do tri puta mjesečno. Adegbayi B. tvrdi i da je njegova kćerkica traumatizirana nakon incidenta prošli tjedan.

To nije izoliran slučaj. Ljudima crne boje kože često se događa da im netko dodirne kosu. Ljudi ih pitaju prodaju li drogu ili ih uznemiravaju na seksistički način. Policija ih kontrolira češće nego bijelce. Dobiti stan je za „People od Color” puno teže nego bijelcima.

Mnogi od njih su imali takva iskustva u Njemačkoj. Njih oko 6.000 potvrdilo je to u jednoj online-anketi. Riječ je o anonimnom istraživanju s ispitanicima koji su se javljali dragovoljno, ono je provedeno od 20. srpnja do 6. Rujna 2020. Rezultati su sažeti u izvještaju od 300 stranica.

"Bio je to stvarno dug put. I velika borba", rekao je istraživač rasizma Daniel Gyamerah iz organizacije "Each One Teach One" tijekom online-predstavljanja rezultata istraživanja. On govori o "bolnim iskustvima". Dosadašnja njemačka vlada nije posvećivala puno pažnje prikupljanju takvih podataka, "iako je to zapravo bila njena obveza u pogledu zaštite ljudskih prava", dodaje Gyamerah: "Anti-crnački rasizam" nije naš problem. Nismo ga mi izmislili, već je to strukturalni problem u ovoj zemlji."

Prva studija o „anti-crnačkom" rasizmu

Istraživanje nije reprezentativno, ali pokazuje trend - i opisuje gorka iskustva ljudi koji su još uvijek diskriminirani u Njemačkoj. Provedeno je kao zajednički projekt organizacija civilnog društva koje se zalažu za pluralizam i demokraciju: "Each One Teach One" i "Citizens for Europe". Projekt je financiran s oko 150.000 eura iz sredstava Agencije za suzbijanje diskriminacije koja radi u okviru njemačkog Ministarstva za obiteljska pitanja. Bernhard Franke je vršitelj dužnosti šefa Agencije za borbu protiv diskriminacije. "Rezultati Afrocenzusa (istraživanja provedenog među ljudima crne boje kože koji žive u Njemačkoj, nap. red.) jasno pokazuju oblike, manifestacije i posljedice diskriminacije i anti-crnačkog rasizma u Njemačkoj."

"U čemu je problem? Postojite li vi uopće?" Istraživač rasizma Daniel Gyamerah rekao je u intervjuu za Deutsche Welle da mu takva pitanja stalno postavljaju – čak i političari. To ga je također potaknulo na ovaj projekt.

Da, takvi ljudi postoje. U Njemačkoj ih je preko milijun i oni upadaju u oči, jer su crnci. Oni su novinari, glazbenici, istraživači, čistači, umirovljenici... Mnogi se osjećaju kao da su u nepovoljnijem položaju u Njemačkoj. Imaju osjećaj da su izloženi rasizmu, kako od strane državnih institucija tako i u svakodnevnom životu. Preko 42 posto ispitanika u online-anketi doživljava to na ovaj način.

Do sada u Njemačkoj nije bilo sličnih projekata kao što je „Afrocenzus". U ovoj zemlji je statističko evidentiranje stavova građana prema etničkim kriterijima ispitanika prilično neobično. To ima veze s njezinom kolonijalnom poviješću i nacističkom prošlošću.

Istraživač i jedan od inicijatora ankete, Daniel Gyamerah, na prigovore koji se odnose na anketu, za DW kaže: "Uvijek postoji strah da bi se istraživanjem mogle kreirati takve zajednice. Ali mi smo ovdje. Mi smo dio društva i to nitko ne može poreći."

Iskustva diskriminacije i rasizma

Znanstvenici i istraživači su otkrili da „anti-crnački rasizam" djeluje preko tri mehanizma. "Egzotizacija" je pritom vjerojatno najvažniji faktor. 90 posto ispitanih izjavilo je da su im drugi ljudi dirali za kosu - a da ih nisu pitali smiju li to uraditi. I seksualiziranje je također uobičajeno iskustvo. Ukupno govoreći, gotovo 80 posto ispitanika je izjavilo da su na dating-aplikacijama doživjeli neugodne seksualne komentare koji su se odnosili na njihov izgled ili njihovo "podrijetlo".

I kriminalizacija ljudi tamne boje kože također igra veliku ulogu. Oko 56 posto ispitanih kaže da ih stalno pitaju prodaju li oni drogu. Isto toliko ih je reklo da ih je policija provjeravala bez ikakvog razvidnog razloga. Dvije trećine ispitanika istraživačkog projekta „Afrocenzus" (67,6%) uvjereni su da su ih, zbog rasističkih predrasuda, u školi ili na fakultetu lošije ocjenjivali od drugih studenata.

Kada se ljudi crne boje kože, Afrikanci ili afro-dijaspora brane od diskriminacije, često pritom imaju loša iskustva. Preko 90 posto kaže da im se nije vjerovalo. 75 posto pogođenih je reklo da uopće ne bi ni prijavili slučajeve rasizma.

Osim toga, često su im govorili da ne trebaju biti preosjetljivi. Prema saznanjima potsdamskog udruženja „Perspektiva žrtava" najmanje tri do četiri osobe u Njemačkoj svakodnevno su žrtve desničarskog nasilja, a otprilike dvije trećine svih tih napada su motivirani rasističkim razlozima.

"Afrocenzus" je samo početak

Bernhard Franke iz njemačke Savezne agencije za borbu protiv diskriminacije izrazio je zadovoljstvo projektom "Afrocenzus" i hvali buduću njemačku vladu. Ona ubuduće namjerava imenovati policijske povjerenike za slučajeve diskriminacije.

Za autore „Afrocenzusa" ovo istraživanje je samo početak. Oni žele nastaviti s radom i objaviti rezultate na engleskom i francuskom jeziku. Također pozivaju na stvaranje društvenih i savjetodavnih centara ali i usvajanje vladinih akcijskih planova za borbu protiv rasizma prema ljudima crne boje kože. Rasistički napad u Berlinu s početka priče pokazuje da su oni itekako potrebni.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu