Predsjednica Vijeća Evangeličke crkve u Njemačkoj (EKD) Annette Kurschus zahtijeva odlučni angažman protiv antisemitizma u vlastitim crkvenim redovima. Antisemitizam svoje korijene „nema kod drugih" i ne cvjeta samo u malim ekstremnim skupinama, rekla je na početku godišnjeg kongresa sinode EKD-a.

„On dolazi iz naše crkvene povijesti, on klija i u našoj sredini, među članovima naše crkve", istaknula je Kurschus. I dodala: „Mi to nismo dovoljno ozbiljno shvatili." Ali to se može promijeniti, smatra ona i poziva članove da nastave djelovati protiv toga.

Židovi ne smiju „imati ni tračak sumnje da se mogu osloniti na crkve", rekla je Kurschus. I istodobno upozorila na opasnost od „besramne mržnje prema muslimanima" u aktualnim raspravama, koja je maskirana naklonjenošću prema Izraelu.

Kurschus ističe solidarnost s Izraelom

Kurschus je ponovo naglasila solidarnost s Izraelom kojeg je napala teroristička organizacija Hamas. Nakon stravičnog masakra ta se zemlja ima pravo braniti i štititi svoje stanovništvo, istaknula je teologinja.

No također je dodala da to ni na koji način ne umanjuje zgroženost patnjom koju doživljavaju ljudi u Pojasu Gaze. Hamasov napad je bio „isto tako i napad na Palestinke i Palestince, kršćane i muslimane, koji se zalažu za mir".

Kritika na račun političkih stranaka

Predsjednica Vijeća EKD-a kritizirala je i ton političkih stranaka u raspravi o azilu. U zadnje vrijeme se o ljudima o kojima se radi govori na jedan način „koji me duboko potresa", rekla je ona. I upozorila da se to ne događa samo na desnom rubu, nego i u stranačkom centru.

„U perfidnom jezičnom izvrtanju se od utopljenika stvaraju poplave, a od brodolomaca valovi koji nas navodno preplavljuju", rekla je. Ona upozorava da se djelomice zastrašujuće otvoreno poziva na „imuniziranje" protiv nužde izbjeglih, jer angažman za migrante navodno ide na račun društva.

Kritika na račun Friedricha Merza

Osim toga, u prošlosti se „nenamjerno ili svjesno grubo" sugeriralo da je zbog izbjeglica domaćem stanovništvu ograničen pristup zdravstvenim uslugama, spomenula je Kurschus. Pri tome nije direktno spomenula predsjednika Kršćansko-demokratske unije (CDU) Friedricha Merza, čije su izjave o navodnim problemima kod dobivanja termina kod zubara zbog izbjeglica naišle na kritike.

Crkva već godinama sudjeluje u traženju rješenja izbjegličke problematike, naglasila je Kurschus. „Ali mi nikada nećemo sudjelovati u tome da se iz straha od daljnjih izbornih uspjeha AfD-a iznose prividna rješenja koja ničemu ne pridonose."

„Granične kontrole, deportacije u velikom stilu i nekoliko problema koji bi izbjeglicama trebali otežati život ništa ne rješavaju, oni samo uzrokuju još više društvenog nezadovoljstva", ocijenila je predsjednica Vijeća EKD-a.

Kurschus je protiv „gornje granice" kod migracije

Prečesto u prvom planu rasprave o migracijama stoje brojke, kao da se radi o običnom matematičkom zadatku, smatra ona. I opominje: „Tko govori o migraciji, govori o ljudima." Skoro istovremeno se riječ „migrant" povezuje s adjektivima „ilegalan", mada većina njih dobiva status zaštićene osobe, rekla je Kurschus.

„Da se razumijemo: ja ni u kojem slučaju nisam za neograničeno doseljavanje, ali sam protiv određivanja 'gornje granice'", naglasila je. Po njezinom mišljenju, gornja granica ne bi bila u skladu ni s njemačkim Ustavom niti s europskim pravom.

Na sinodi Evangeličke crkve u Njemačkoj u utorak (14.11.) će biti predstavljeni rezultati aktualne analize članstva crkve. Kurschus je već dala naslutiti da to istraživanje otrežnjujuće jasno pokazuje da u svim slojevima društva pada povjerenje u institucije.

To je šesti put od 1972. da evangelička crkva provodi sociološku studiju o stavu prema vjeri i crkvi u društvu.

ajg/tagesschau.de

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu