Velika subota u Berlinu. Palestinski skup (naslovna fotografija) na kojem se okupilo nekoliko stotina ljudi. Članovi udruženja democ, koje istražuje antidemokratske pokrete, promatrali su prosvjedno okupljanje i kasnije objavili jedan video. Prema democu, sudionici su nekoliko puta skandirali "smrt, smrt, smrt Izraelu". Osim toga, jedan je čovjek iz kombija preko razglasa uzvikivao „Smrt Židovima!".

Služba za zaštitu ustavnog poretka je na temelju provedene istrage zabranila održavanje dvije planirane propalestinske demonstracije, a izraelski veleposlanik u Njemačkoj, Ron Prosor, smatra da se na tim okupljanjima prešlo "sve moguće crvene linije". On je na Twitteru napisao da su sudionici zlorabili slobode u Njemačkoj pozivajući na "uništenje Izraela i Židova". Za njemačkog ministra pravosuđa, Marka Buschmanna, postoji početna sumnja u kazneno djelo poticanja na mržnju.

Istraživačka situacija relativno slaba

Ovakve demonstracije su voda na mlin onima koji vjeruju da je antisemitizam mnogo izraženiji među muslimanima i osobama migrantskog podrijetla nego među ljudima bez migrantskog podrijetla i nemuslimanima. Sina Arnold iz Centra za istraživanje antisemitizma na Tehničkom sveučilištu (TU) Berlin kaže: "Ovisno od toga na koju vrstu antisemitizma gledate, ljudi migrantskog podrijetla i muslimani pokazuju veći ili niži antisemitski stav od ljudi bez migrantskog podrijetla ili nemuslimana."

Arnold je ujedno i projektna menadžerica na Istraživačkom institutu za društvenu koheziju i godinama proučava stavove prema judaizmu, Holokaustu i bliskoistočnom sukobu. Pritom istražuje uzroke antisemitskih stavova među izbjeglicama i drugim pridošlicama. To je skoro posve novo područje jer je istraživačka situacija o ovoj vrlo eksplozivnoj temi još uvijek relativno slaba. S druge strane, postoje brojne znanstvene studije koje pokazuju da je antisemitizam raširena pojava u cijelom njemačkom društvu.

Antisemitizam u Njemačkoj

Antisemitski incidenti poput onih u Berlinu neposredno prije Uskrsa spadaju u kategoriju antisemitizma vezanog uz Izrael. Na primjer, kada se izraelska politika izjednači s nacionalsocijalizmom, kada Židovi širom svijeta postaju odgovorni za politiku Izraela, ili kada se Izraelu uskraćuje pravo na postojanje. Prema Sini Arnold, ovo se događa češće među ljudima s migracijskom pozadinom nego među ljudima bez migrantskog podrijetla.

"Studije kod ljudi migrantskog podrijetla registriraju vezu s dužinom boravka u zemlji. Razina odobravanja antisemitskih izjava opada što migranti duže žive u Njemačkoj", kaže Arnold.

Sekundarni antisemitizam

U nekim zemljama iz kojih dolaze migranti antisemitizam je također rasprostranjeniji nego u Njemačkoj i često je dio državne propagande. Antisemitizam vezan za Izrael također je izraženiji među muslimanima. "Objašnjenje tog zaključka su religijska orijentacija, autoritarni konzervativni stav i regionalno i nacionalno podrijetlo. Drugim riječima, institucionalni anticionizam koji se javlja u nekim od tih regija", kaže stručnjakinja za antisemitizam.

Međutim, potpuno drugačija slika se pojavljuje kada je u pitanju sekundarni antisemitizam. Dakle, kada se Holokaust relativizira ili negira. "Ovo je manje uobičajeno među ljudima migrantskog podrijetla, uključujući i muslimane, jer ovaj oblik antisemitizma uključuje suočavanje s vlastitom njemačkom obiteljskom poviješću, što može biti manje relevantno za ljude migrantskog podrijetla", kaže Arnold.

Kontradiktorne studije

Treća kategorija je klasični antisemitizam. Predrasuda ili pogled na svijet u kojem se Židovima pripisuju određene biološke, "rasne" ili kulturne karakteristike. Ovi stereotipi se često kombiniraju i formiraju teorije zavjera. "Ovdje je istraživanje zapravo kontradiktorno. Postoje studije koje pronalaze veće, slične ili niže vrijednosti kod ljudi migrantskog podrijetla u odnosu na osobe bez migrantskog podrijetla", kaže Arnold i dodaje: "Ali antisemitizam je najveći među ljudima migrantskog podrijetla koji nemaju njemačko državljanstvo."

Ovdje antisemitizam postaje pitanje generacija i podrijetla. Na primjer, vjerojatnije je da će se migranti prije složiti s antisemitskim izjavama nego njihova naturalizirana djeca. Velike su razlike i u odnosu na matične zemlje. "Ocjene odobravanja antisemitskih izjava su niže kod neke osobe migrantskog podrijetla iz zemalja članica EU-a u odnosu na osobe s turskom ili arapskom migracijskom pozadinom."

Prema studijama Sine Arnold, za više od pet milijuna muslimana u Njemačkoj, razina odobravanja klasičnog antisemitizma općenito je veća nego kod nemuslimane. Osim dogmatsko-fundamentalističkog ili tradicionalno-konzervativnog tumačenja religije i arapskog nacionalizma, moguća su objašnjenja i osobna pogođenost, na primjer zbog bliskoistočnog sukoba.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu