„Po struci sam njegovateljica. Ne daju mi da radim. Trideset testiranja ostavilo je posljedice. Sad sam na bolovanju, na teret države. I neka im“, poručila je jedna protivnica cijepljenja na jednom od skupova antivaksera u Puli koji se ovih dana održavaju i u mnogim drugim hrvatskim gradovima.

Ova Puljanka, kao i njeni istomišljenici, tvrde da im Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske svojim odlukama usmjerenim prema suzbijanju pandemije covida-19 oduzimaju građanske slobode i prava zajamčena Ustavom. Naime, zaposleni u javnim i državnim službama, kao i u bolnicama, na posao više ne mogu dolaziti ukoliko nisu cijepljeni ili nisu preboljeli covid, odnosno ukoliko se ne testiraju.

Nepovjerenje u znanost

Paralelno sa zaoštravanjem epidemioloških mjera i najavom daljnjih restrikcija, raste nezadovoljstvo dijela hrvatske javnosti koje su vješto iskoristile pojedine političke stranke, mahom desne orijentacije. Stranka Most pokrenula je dvije referendumske inicijative „protiv stožerokracije“, a ovih je dana objavila da je prikupila 400 tisuća potpisa, što je dovoljno za referendum kojim žele da se u Ustav unese odredba po kojoj bi o ograničavanju prava i sloboda građana u doba pandemije mogao odlučiti jedino Sabor, i to dvotrećinskom većinom.

Također traže ukidanje covid potvrda. Nervoza u dijelu javnosti postala je tim veća nakon što je Vlada najavila da će od 4. siječnja covid potvrde moći dobiti samo oni koji su cijepljeni ili su preboljeli covid, što bi praktički značilo da se testiranje više neće priznavati.

Pučku pravobraniteljicu Tenu Šimonović Einwalter upitali smo jesu li već sada ugrožena prava onih koji, poput Puljanke s početka priče, ne samo što nisu cijepljeni ili preboljeli bolest, već i odbijaju testiranje. Ona tvrdi da su najvećem riziku od ugroze ljudskih prava i diskriminacije u pristupu pravima trenutno oni koji si ne mogu priuštiti testiranje, posebno ako se trebaju testirati više puta tjedno.

„Mislim da bi bilo bolje se daleko veći broj građana dobrovoljno cijepio. No, trebamo biti i svjesni brojnosti različitih informacija, uključujući  i lažnih vijesti koje utječu na odluku građana o cijepljenju, pri čemu posebno mislim na informacije koje se lako šire društvenim mrežama. Tome treba dodati i veliko nepovjerenje građana u institucije, različite društvene dionike, ali i u znanost“, kaže pravobraniteljica.

Sad, kaže, dolazi na naplatu nepovjerenje građana u institucije koje u koktelu s informiranjem putem društvenih mreža, kao i činjenicom da se situacija i objektivno stalno mijenja, imamo situaciju u kojoj se veliki postotak građana nije kroz sve ove mjesece dostupnog besplatnog cjepiva odlučio dobrovoljno cijepiti. Naime, dosad je cijepljeno svega oko 55,5 posto odraslog stanovništva, a da bi se postigao kolektivan imunitet, potrebna je procijepljenost od barem 80 posto. Od covida je pak u Hrvatskoj umrlo 12,3 tisuće osoba, a aktivnih je slučajeva više od 16 tisuća.

Odgovornost države

Pučkoj pravobraniteljici se, dodaje, svakodnevno obraćaju građani, opisuju različite životne situacije, odnosno prepreke na koje nailaze u pokušaju ostvarivanja svojih prava, posebno nakon širenja uporabe covid potvrda na čitav javni i državni sektor.  Po njenom mišljenju, uspjeh cijepljenja odgovornost je države.

„Mislim da je u komunikaciji prema građanima o važnosti i ulozi cjepiva napravljeno manje nego što je bilo potrebno s obzirom na sve okolnosti. Mladi bi se možda cijepili u većoj mjeri da je poruka išla preko TikToka, putem influencera i s ciljem povratka društvenog života koji im nedostaje. Roditelji bi se cijepili u većoj mjeri zbog svoje djece, neki bi se možda cijepili da je poruka došla od nogometaša, neki da su ranije čuli jasnu poruku od vjerskih vođa", nabraja Šimonović Einwalter.

Na web stranici pučke pravobraniteljice objavljena je opširna pravna analiza proširenja uporabe covid potvrda na čitav javni i državni sektor da bi se doprinijelo argumentiranoj raspravi.

„Do sada ju je pročitalo više od 10 tisuća posjetitelja, što znači da smo ispravno prepoznali problem", kaže. Osim napetosti prilikom izglasavanja Zakona o zaštiti pučanstva koji bi, po njoj, mogao donijeti dodatnu nesigurnost oko prava i obveza, pravobraniteljica smatra alarmantnom i činjenicu da sve češće svjedočimo i pozivima na nasilje.

Pravna pomoć za sve

„Vidjeli smo postrojavanje, pa i javne pozive na ratovanje, javno su objavljivane i liste tzv. izdajnika, njihovih adresa i članova obitelji. To su iznimno zabrinjavajuće pojave. Imali smo niz napada na novinare tijekom prosvjeda, a u zadnjih par dana nasrtanje na liječnicu u Bjelovaru i plakate u kojima se liječnicima najavljuje suđenje i odgovaranje za cijepljenje, kao i prijetnje smrću redakciji portala Faktograf, za što smo otvorili predmete i pratimo postupanje nadležnih“, kaže Šimonović Einwalter.

Kad je riječ o sve većem pritisku poslodavaca na radnike da se cijepe, odnosno pribave covid potvrde, Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS), napominje da se ovoj organizaciji dosad obratilo svega nekoliko ljudi vezano uz ovu problematiku.

„Mi smo čak održali jedno veliko savjetovanje s predsjednicima ili predstavnicima svih sindikata udruženih u NHS vezano i za covid potvrde, a u sklopu toga i pitanje cijepljenja i testiranja. Upravo je taj sastanak najbolje pokazao podvojenost među ljudima.Na jednoj su strani zagovornici cijepljenja koji su za tiha većina, imamo protivnike cijepljenja koji su puno glasniji, pri čemu se sindikati ne mogu svrstati niti na jednu stranu", objašnjava Sever.

U tim uvjetima donijeli su zaključak da HNS i njegovi udruženi sindikati ne mogu donijeti stav 'za' ili 'protiv'. Također su se dogovorili da će svim svojim članovima, neovisno o tome jesu li zagovornici ili protivnici cijepljenja i covid potvrda, davati svu potrebnu pravnu pomoć ako dođe do bilo kakvih problema vezanih uz njihove radne odnose.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu