Mundijal 2022. je okončan spektakularnim dvobojem Argentine i Francuske. Domaćini Katarci će desetljećima osjećati ostavštinu ovog turnira, čiju su organizaciju pohvalili mnogi gosti, pa i oni sa Zapada, gdje se znalo i kritizirati Katar zbog situacije s (ne)poštivanjem ljudskih prava ili položaja ekonomskih migranata.

Stručnjaci su u prošlosti u više navrata istraživali učinak organizacije velikih sportskih događaja (poput Olimpijskih igara ili prvenstava svijeta u nogometu) na gospodarstvo zemlje domaćina. Pritom su dokazani privredni efekti (i na koncu konca profit) bili sve u svemu manji od očekivanih, a sam efekt organizacije je bio kratkoročan. Nešto manje istraživanja je posvećeno tome na koji način osvajanje titule na Mundijalu utječe na zemlju iz koje dolaze prvaci svijeta?

Porast BDP-a

Pet različitih nacija osvajalo je titule najbolje ekipe na proteklih sedam Mundijala: Brazil (1994, 2002), Francuska (1998, 2018), Italija (2006), Španjolska (2010) i Njemačka (2014). U šest od sedam slučajeva domovina prvaka svijeta je u godini održavanja turnira zabilježila veći BDP nego u dvije prethodne godine.

1994. je Brazil imao rekordan porast gospodarstva d 5,9 posto. Slično se dogodilo i 2002. – kada je Brazil u finalu bio bolji od Njemačke, a privreda porasla 3,1%. Znatno veći rast BDP-a nego godinu dana ranije (1,4%) ili u godini nakon turnira (1,1 posto).

Francuska je 1998. na domaćem terenu osvojila prvo zlatno odličje na Mundijalu, a nacionalna ekonomija je u toj godini porasla za 3,6 posto – znatno više nego 1997. ili 1999. No, nešto drugačije je bilo 2018. U godini u kojoj su Francuzi osvojili drugu titulu prvaka svijeta, francuska je privreda zabilježila nešto slabiji rast (1,9%) nego u godini uoči Mundijala (2,3 posto).

Talijanski uspjeh na Svjetskom prvenstvu 2006. pratio je rast BDP-a od 1,8 posto, što znači da je te godine bio snažniji od godine prije toga (0,8%) i godine nakon turnira u Njemačkoj (1,5 posto). I u Njemačkoj se 2014. osjetio „efekt Mundijala", nacionalna ekonomija je u toj godini porasla za 2,2 posto – što je bilo osjetno više nego u 2013. (0,4%) ili u 2015. (1,5 posto).

Španjolci su 2010. osvojili svoju prvu titulu prvaka svijeta, u godini koju je obilježila velika ekonomska kriza nacionalna privreda je ipak uspjela porasti za 0,2%. Godinu dana prije turnira BDP je opao (-3,8 posto), a i u godini nakon Mundijala u Španjolskoj je zabilježen pad BDP-a (-1,2%).

Nacionalni zanos

Je li osvajanje titule prvaka svijeta doista razlog za gospodarski rast ili se radi o slučajnosti? Tijekom SP-a 2014. godine kolumnist Allen St. John u američkom je magazinu Forbes napisao: „U mjesecima nakon osvajanja titule na SP-u izgleda da postoji kratkoročni rast stope produktivnosti. To si možete zamisliti kao svojevrsnu 'nacionalnu šećernu groznicu' s kratkoročnim energetskim zamahom, koji onda opet opada."

Je li za porast BDP-a zaslužan porast domaće potrošnje – kao posljedice slavlja zbog uspjeha? O ovoj temi ne postoji puno podataka, a oni malobrojni koji postoje ipak daju naslutiti o čemu bi se zapravo moglo raditi. Prije SP-a 2022. Sveučilište Surrey u Engleskoj je provelo studiju iz koje proizlazi da porast BDP-a počiva prije svega na porastu izvoza, a ne na porastu domaće potrošnje ili investicija.

"Istraživanja potvrđuju tezu da uspjeh na jednom od najprestižnijih i najuglednijih međunarodnih sportskih natjecanja ima potencijal da utječe na konjunkturni ciklus”, kaže autor studije Marco Mello. Podaci o rastu privrede bili su uspoređeni s podacima iz onih zemalja koje nisu osvajale turnir.

Kriza u Argentini

Gospodarski boom bi bio poput blagoslova za Argentince. Ta se zemlja već godinama nalazi u krizi, uspjesi na sportskim terenima su barem na kratko odvratili pozornost od problema kod kuće. Recesija, inflacija, devalvacija domaće valute – oko 40% Argentinaca (zemlje s oko 45 milijuna stanovnika) živi ispod granice siromaštva.

Kriza je u Argentini ustvari trajnog karaktera – i ona praktički traje od kraha financijskog sustava 2001. U ovoj godini se u zemlji prvaka svijeta očekuje inflacija i do 100%. A za to vrijeme dugovi rastu i rastu. S obzirom na tako teške probleme kod kuće, teško je očekivati da će nedjeljni trijumf u katarskoj pustinji imati ikakve značajnije efekte na nacionalni BDP.

Razloga za zadovoljstvo ipak ima Argentinski nogometni savez (AFA) koji će profitirati od booma prodaje sportskih artikala s grbom novog prvaka svijeta. Potražnja za dresom Adidas s Messijevom desetkom je po službenim navodima doslovno "eksplodirala”.

Adidas je uzgred "apsolutno zadovoljan” poslovanjem u kontekstu SP-a 2022. Promet povezan s Mundijalom u ovoj godini bi mogao iznositi oko 400 milijuna eura. Uvjerljivo najveći dio prometa je realiziran u četvrtom kvartalu tekuće godine.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu