Od 2030. trebalo bi početi dugoročno naseljavanje, ne samo Mjeseca, već možda i Marsa. Realizacija tog plana počinje danas (29.8), prvim probnim letom svemirskog broda „Artemis 1". Ovaj let će biti bez posade, ali to je samo prvi korak u misiji koja ima za cilj da, prvi put nakon misije „Apollo 17" iz 1972. godine, na Mjesec dovede ljude. Naseljavanje Mjeseca ima važnu ulogu u pripremi za put na Mars, jer astronauti žele iskoristiti površinu Mjeseca kao međustanicu na dugom putu do Crvene planete. Prema navodima „Artemis"-partnera, američke svemirske agencije NASA i Europske svemirske agencije ESA, ovaj program će pokazati što se u poslednjih pedeset godina promijenilo u istraživanju svemira.

A od 1972. se promijenilo puno toga. Ambicije su postale veće i tehnika se dalje razvijala. Program „Artemis" predviđa slanje ljudi na Mjesec 2025. godine, kao i izgradnju trajnijeg naselja kroz putovanja narednih godina. „U početku će ljudi biti na Mjesecu samo tjedan dana, a u narednim misijama „Artemis" tamo bi trebali ostati mjesec ili dva, dok se konačno ne uspostave stalna naselja", objašnjava za Deutsche Welle Jürgen Schlutz, svemirski inženjer iz ESA. U okviru ovog programa, na Mjesec će prvi put kročiti i žene i ljudi svih boja kože.

Što je program „Artemis“?

Ovo lansiranje je prvo od šest letova na Mjesec koji su u planu do 2028. godine. Tijekom misije „Artemis 1" u svemirskom brodu Orion neće biti posade. U osnovi je to test sigurnosti. Međutim, u narednim misijama bi trebali letjeti i ljudi.

Program „Artemis" pokrenut je 2017., radi se o zajedničkom projektu agencija NASA i ESA, kao i svemirskih agencija raznih drugih zemalja. "Cilj je da se nastavi s istraživanjem svemira. Mjesec je naš najbliži susjed, on ima resurse koji mogu biti iskorišteni za daljnja istraživanja. Ali osnovni nam je cilj uspostaviti bazu u svemiru", objašnjava Schlutz.

NASA je program nazvala po Apolonovoj sestri bliznakinji, Artemidi, koja je u grčkoj mitologiji boginja Mjeseca. Misija kreće danas (29.8.) iz svemirskog centra Kennedy u Floridi, u 14:30 po srednjoeuropskom vremenu. Svemirski brod Orion bi trebao na putu biti između 26 i 42 dana. Najmanje šest dana letjelica će kružiti u Mjesečevoj orbiti, prije no što se vrati na Zemlju i sleti u Pacifik.

Test sigurnosti za buduće letove s posadom

Cilj ovog svemirskog leta je testiranje sigurnosti Oriona i Sustava svemirskog lansiranja (Space Launch System, SLS) uoči budućih letova s ljudskom posadom, kaže Schlutz, „a ovom prvom misijom će se testirati transportni sustavi, koji bi trebali omogućiti povratak čovjeka na Mjesec", naglašava Schlutz.

Orion je svemirski brod za djelomično višekratnu upotrebu. Opremljen je solarnim panelima i automatiziranim sistemom za sletanje, kao i primarnim i sekundarnim pogonskim mehanizmom, koji letjelicu vode iz Zemljine orbite ka Mjesecu. Europska svemirska agencija, zajedno sa europskim kompanijama kao što je Airbus, odigrala je središnju ulogu u razvoju tehnologije za ovaj svemirski let. Iako „Orion" može primiti šestočlanu posadu, misija „Artemis 1" će imati samo dva putnika: lutke Helgu i Zohara, koje su opremljene senzorima za mjerenje zračenja.

Kada će prvi ljudi živjeti na Mjesecu?

Dugoročni cilj programa „Artemis" je naseljavanje planete Mars. Prema riječima Schlutza, Mjesec je važna stanica na tom putu – neka vrsta ekspoziture za istraživače Marsa. Prvo mjesto za sletanje na Mjesec, bazni kamp „Artemis", trebao bi biti izgrađen do kraja ovog desetljeća.

I kineska i ruska svemirska agencija takođe planiraju početkom 2030-ih godina uspostaviti svoju bazu, Međunarodnu stanicu za istraživanje Meseca. U baznom kampu, misije će moći boraviti do dva mjeseca i on će se koristiti kao ispostava za usavršavanje tehnologije i poboljšanje uvjeta za život. Astronauti će tamo stizati za manje od tjedan dana, što je vrlo impresivno kada se ima na umu da su prije samo 200 godina ljudima trebala četiri tjedna da stignu od Europe do Amerike.

Jürgen Schlutz objašnjava da će na Mjesecu biti testirani sustavi i tehnologija potrebni za život na drugim planetima. „Uvjeti za život na Mjesecu su teški. Jedan od najvećih izazova je zaštita astronauta od radijacije. Istražujemo mogućnost izrada stambenih modula čija je vanjska fasada od regolita (mjesečeve prašine), kako bi ih zaštitili od tog zračenja", objašnjava Schlutz.

Problem će predstavljati i potrebna oprema, ali i za to postoji rješenje: „Ne možemo tek tako pozvati nekog da nam dođe kada nam trebaju novi alati, ali uz pomoć 3D-štampača možemo sami izrađivati alate i druge predmete od materijala koji je na Mjesecu", kaže pun optimozma Jürgen Schlutz.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu