U noći između 18. i 19. studenoga, Ukrajina je, prema podacima koje potvrđuju i Kijev i Moskva, upotrijebila američke ATACMS rakete, gađajući skladišta streljiva u ruskoj Brjanskoj oblasti. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da Ukrajina posjeduje i rakete ATACMS te druga sredstva kojima može napadati ciljeve na ruskom teritoriju.

Ukrajina je mjesecima tražila od Sjedinjenih Američkih Država dozvolu za korištenje ATACMS raketa, čiji je domet 300 kilometara, za napade na ciljeve u dubini ruskog teritorija. Taj zahtjev bio je dio „Plana pobjede", koji je Zelenski u listopadu predstavio u Washingtonu i drugim zapadnim prijestolnicama. Na vijest o dugo iščekivanom odobrenju, reakcije građana i ukrajinskog vodstva bile su suzdržane.

Kako na to gledaju zapadni mediji?

Zapadni mediji objavili su vijest o ukidanju zabrane napada na ciljeve u Rusiji 17. studenoga, pozivajući se na neimenovane izvore. Kasnije je informativni portal Axios objavio da se zabrana odnosi samo na rusku Kursku oblast, gdje su navodno stacionirani vojnici iz Sjeverne Koreje.

Predsjednik Zelenski izrazio je nezadovoljstvo: „Plan za jačanje Ukrajine je ’Plan pobjede’, koji sam predstavio našim partnerima. Jedna od glavnih točaka jest veći domet za našu vojsku. Danas se u mnogim medijima govori kako smo dobili dozvolu samo za određene radnje. Ali, udari se ne izvode riječima. Takve stvari se ne najavljuju. Rakete će govoriti same za sebe.“

Reakcije građana i stručnjaka 

Na društvenim mrežama mišljenja o ukidanju ograničenja za korištenje zapadnih raketa s dometom od 300 kilometara, ali prije svega u Kurskoj oblasti, podijeljena su. Jedni smatraju da je taj korak došao prekasno i da je jednostran, ali i nužan. Mnogi su ljutiti jer je ukidanje ograničenja objavljeno prije nego što je Ukrajina uspjela napasti vojne ciljeve u Rusiji. Neki su 17. studenoga označili kao „dan kada je počela eskalacija“.

S druge strane, ukrajinski stručnjaci ističu da ukidanje ograničenja stavlja Ukrajinu u ravnopravniji položaj u ratu. To mišljenje dijeli i direktor Ukrajinskog centra za sigurnost i suradnju, Serhij Kusan.

„Oružje s većim dometom znači paritet, jer Rusi mogu napadati Ukrajinu u dubini od 1.600 do 2.500 kilometara, pa bi Ukrajina morala imati jednake sposobnosti“, rekao je ukrajinski vojni stručnjak Kusan za DW. On smatra da američka odluka dolazi prekasno, ali je ipak značajna.

Kusan je uvjeren da će ukidanje ograničenja značajno povećati ofenzivnu sposobnost Ukrajine, što će se odraziti na situaciju na bojišnici, posebice u odbijanju napada rusko-sjevernokorejskih trupa u Kurskoj oblasti.

„Jasno je da Rusi žele što prije ukloniti ukrajinsku kontrolu nad nekim dijelovima Kurske oblasti. Zato je američka vlada ukinula ograničenja za Ukrajinu, fokusirajući se na to područje. No, treba uzeti u obzir koliko ATACMS raketa Ukrajina posjeduje, što nije manje važno za učinkovito gađanje ciljeva u Rusiji“, naglašava Kusan.

On ipak smatra da ciljevi ne bi trebali biti ograničeni samo na Kursku oblast. „Rusi nameću eskalaciju dovodeći sjevernokorejske trupe i time dobivaju dodatne rezerve za dijelove bojišnice kod Pokrovska i Kurahova. Zašto Kijev ne bi mogao dobiti istu mogućnost duž cijele bojišnice?“ pita se Kusan.

Kostantin Mašovec, vojni stručnjak iz nevladinog projekta „Grupa informacijski otpor", smatra da uporaba ATACMS raketa omogućuje ukrajinskoj vojsci učinkovite napade u ruskoj pozadini, gdje se nalaze logističke snage i zapovjedna mjesta.

„To bi moglo otežati manevarske sposobnosti neprijatelja“, ističe on i dodaje kako ukrajinska vojska neće praviti razliku između ruskih i sjevernokorejskih građana. „Ako postoji dozvola, napast će ih.“

Argument za pregovore?

Oleksandr Krajev iz analitičkog centra „Ukrainian Prism", specijaliziran za vanjsku politiku i međunarodnu sigurnost, smatra da će ukidanje ograničenja za korištenje raketa s većim dometom protiv ciljeva na ruskom teritoriju ojačati ukrajinsku poziciju u budućim pregovorima. „To može biti argument u pregovorima: Ukrajinci više ne napadaju ruski teritorij, a Rusi napuštaju ukrajinski teritorij“, kaže stručnjak.

Kijev vjeruje da bi se postupno mogla ukinuti i preostala ograničenja koja se odnose na Kursku oblast i domet od 300 kilometara, čime bi Kijev mogao dobiti ono što želi. „Trenutno su se partneri ograničili na Kursku oblast kako bi vidjeli kako će Rusija reagirati. No, vrijeme će pokazati hoće li Rusija uopće reagirati i hoće li doći do eskalacije koje se Zapad toliko boji. Moraju se uvjeriti da se taj scenarij neće ostvariti“, zaključuje Krajev.