U Washingtonu vlada izvanredno stanje, a mjere sigurnosti su ogromne. Na poziv predsjendika Obame u grad je stiglo 48 šefova vlada i zemalja iz cijeloga svijeta. Oni će tamo dva dana (12./13.4.) raspravljati o tome kako se može izbjeći da nuklearno oružje dospije u ruke terorista.

Scenarij iz filmova katastrofa

Procjenjuje se kako diljem svijeta ima oko 1.600 visoko obogaćenog materijala. Uz to još i oko 500 tona plutonija. Već samo nekoliko grama je dovoljno za teroristički napad, čije bi posljedice bile mnogo pogubnije od onih nakon napada na podzemnu željeznicu u Londonu ili napada od 11. rujna. Na tisuće ljudi bi bilo mrtvo ili ozračeno, a mjesto napada još bar deset godina radioaktivno. Scenariji koji su se u najboljem slučaju razmatrali za filmove katastrofa, sada će biti uistinu secirani u političkim diskusijama.

Obama je uoči ovog sastanka vrlo direktno upozorio na opasnost ukoliko se nuklearnog oružja dočešaju teroristi. "Kad bi do takve eksplozije ikad došlo u New Yorku, Londonu ili Johannesburgu, posljedice po gospodarstvo, politiku i sigurnost bile bi nesagledive", bile su njegove riječi.

Sovjetsko atomsko oružje na crnom tržištu

Od raspada Sovjetskog Saveza početkom 1990. svako malo se čulo o slučajevima krijumčarenja atomskog oružja. Rusija ima najveći broj atomskih glava u svijetu. Kad je nakon okončanja utrke u naoružanju razmontirano na tisuće komada sovjetskog atomskog oružja, mnogi su dijelovi jednostavno nestali. Jedan bivši sovjetski savjetnik za sigurnost tvrdi kako nedostaje oko 250 komada oružja. Čak su nestale i neke "kofer-autobombe".

Od onda svijetom kruži puno više radioaktivnog materijala. UN-ova agencija za atomsku energiju (IAEA) je između 1993. i 2008. zabilježila 1.562 slučajeva u kojima je ukraden ili "nestao" radioaktivni materijal. Broj slučajeva o kojima se ne zna vjerojatno je znatno veći.

Osim toga, atomska postrojenja i prostori za skladištenje radioaktivnih materijala su u mnogim zemljama, a prije svega u bivšem SSSR-u, slabo čuvana. Tako lopovi mogu lako doći do radioaktivnih materijala."Taj je materijal lako krijumčariti i teško otkriti", kaže profesor s Harvardskog sveučilišta Matthew Bunn.

Pod vremenskim pritiskom

Upravo zbog toga Obama vrši pritisak. On želi u ponedjeljak i utorak razraditi konkretne planove o tome kako zaštititi nuklearni materijal, tako da ne dođe u krive ruke.

Obamin cilj: u sljedeće četiri godine ne samo da treba bolje zaštititi atomska postrojenja i skladišta, već se i aktivnije početi boriti s krijumčarima ovakvog oružja. Američki predsjednik sada pokušava svijet uvjeriti koliko je stanje ozbiljno. Uz službene atomske sile: Veliku Britaniju, Rusiju, Kinu i Francusku koje su potpisale Sporazum o zabrani širenja nuklearnog oružja, na sastanak su pozvane i zemlje koje su i same uz pomoć krijumčarenja atomskog oružja dospjele na naslovnice novina. Na primjer Nigerija, Saudijska Arabija, Brazil ili Filipini. Za pregovaračkim stolom sjede i dva ljuta neprijatelja i nuklearne sile Indija i Pakistan, koje nisu potpisale Sporazum o zabrani.

Atomske bombe po želji

Pakistan predstavlja poseban problem za diplomate. Tamo su ekstremne islamske grupacije vrlo snažne. Otac pakistanskog atomskog programa Abdul Qadeer Khan je navodno Iranu, Libiji i Sjevernoj Koreji prodao važne inforamcije o izgradnji atomske bombe.

Jedno je sigurno: planove o izgradnji atomske bombe zemlje prodaju jedna drugoj i tako zarađuju milijarde. Tako npr. Saudijska Arabija nije atomska sila, ali može se u svakom trenutku osloniti na Pakistan. Pakistan ja pak svoje informacije dobio iz Nizozemske, u kojoj je Qadeer Khan kao mladić radio u jednom atomskom postrojenju. Stručnjaci ipak pretpostvalju da su izgledi da teroristi već negdje grade atomsku bombu mali. Ali u stanju su u bilo kojem trenutku kupiti takvo što i još mogu birati i veličinu.

U Washington nisu pozvane Sjeverna Koreja i Iran, zemlje koje obje odbijaju međunarodnu kontrolu i suradnju. Na Obamin poziv nije se odazvao samo izraelski premijer Benjamin Netanyahu. Odnosi između SAD-a i Izraela trenutno su napeti. Osim toga, Netanyahu se boji da bi islamske zemlje na ovom sastanku mogle vršiti pritisak na njega. Jer Izrael, koji je praktički već atomska sila, još i danas odbija kontrolu svog oružja.

Autorica: Anna Kuhn-Osius / S. Kobešćak

Odg. urednica: Marijana Ljubičić