Mirela je već kupila avionsku kartu do Kölna, na put kreće za desetak dana. Ona će 1.7.2015. dočekati u Njemačkoj. Od početka srpnja Mirela može bez ikakvih ograničenja tražiti posao u Njemačkoj - zahvaljujući hrvatskom državljanstvu. Ova odluka savezne vlade u Berlinu očekivala se s jednakom pažnjom i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini, gdje je nezaposlenost veliki problem. Procjenjuje se da oko pola milijuna građana BiH ima hrvatsku putovnicu. Među njima je i Mirela Šurlan (naslovna fotografija). Ima 32 godine i vjeruje da je ovo za nju prilika života.

„Do prošle godine nisam razmišljala o odlasku, mislila sam da će ovdje biti bolje i da ću moći živjeti od svog rada. Sad vidim da nije tako“, kaže Mirela koja je u Banjaluku došla tijekom rata u 90-im godinama prošlog stoljeća i u tom gradu živi već dvadeset godina. Njeni roditelji su se vratili u rodni Lipik. Ona što prije želi u Njemačku.

S diplomom njegovatelja lakše do posla

Preko Caritasa je završila obuku za njegovateljicu. S tom kvalifikacijom se nada poslu. Ali prvo mora naučiti jezik: „Ovdje sam završila početni stupanj njemačkog, u Kölnu nastavljam. Tamo imam poznanike. Kod njih ću živjeti tijekom srpnja dok traje intenzivni tečaj jezika, nakon toga će, nadam se, sve biti lakše“.

Posao njegovateljice nije nešto što Mirela želi dugoročno raditi, ali to vidi kao „proboj“ na njemačko tržište rada. Ima iskustva i u prodaji, financijama i administraciji.

„Ovu priliku neću propustiti“

Građani Bosne i Hercegovine mahom smatraju da je status koji će od 1. srpnja imati vlasnici hrvatskog pasoša - veliki privilegij. Za mnoge će to značiti mogućnost dobivanja posla i plaće o kojoj su u BiH mogli samo sanjati. Tako razmišlja i apsolvent Filološkog fakulteta u Banjaluci, Velemir Dušanić.

„Putovnica je nažalost izlazna karta iz ove zemlje, ali u jednom smjeru. Naravno da ću iskoristiti to što mi se nudi. Imam mogućnost odlaska i legalno tražim posao i zahvalan sam na tome. Čim diplomiram za koji mjesec, djevojka i ja odlazimo. Prvi izbor nam je Njemačka, drugi Irska“.

Ogroman broj Srba, Hrvata i Bošnjaka iz BiH koji posjeduju hrvatsku putovnicu, dovelo je, kako kažu mnogi, u zavidan položaj. Ostali će, ako žele raditi u EU, kao i do sada prolaziti kroz dugotrajan i neizvjestan proces dobivanja radne dozvole.

„Političari su doveli ljude u situaciju da su sretni što imaju putovnicu druge države kako bi pobjegli iz svoje“, ističe mostarski novinar Emil Karamatić. Ići trbuhom za kruhom nije ništa novo na ovim prostorima, pogotovo za Hercegovce, dodaje čovjek koji je i sam vlasnik hrvatske putovnice.

Novi početak u zrelim godinama

Sarajka Sanela Jeleč se prije tri godine iz rodnog grada preselila u hrvatsko primorje. Sada je kaže vrijeme da ponovo pakira kofere.

„Čim mi kćer završi srednju školu, idemo u Njemačku. Ona ne planira studirati ovdje“. Ova magistrica farmacije kaže da svi koji vladaju njemačkim jezikom iz njenog okruženja planiraju napustiti Hrvatsku.

„Ne znam gdje je gore, u Bosni gdje sam provela cijeli život ili ovdje u Hrvatskoj. Sada imam veću plaću, ali je sve mnogo skuplje nego u Sarajevu, jako se teško živi bez obzira što ste zaposleni“ objašnjava Sanela.

Informaciju da može nesmetano tražiti posao u većini zemalja EU-a, dočekala je s velikim oduševljenjem. To je, kako ističe, šansa da svojoj kćerki osigura bolju budućnost jer ne vidi nikakvu perspektivu u sadašnjoj domovini.

„Politička katastrofa“

Emil Karamatić ističe da je prema nekim podacima oko 17.000 ljudi iz zapadne Hercegovine u novije vrijeme napustilo BiH. Riječ je o mlađim ljudima, do 35 godina starosti, koji u svojoj zemlji nikada nisu dobili nikakav posao. Prvi put im je omogućeno da rade, i to za dobru plaću, kaže Karamatić. „Ako je to borba za hrvatski nacionalni interes o kojem političari stalno pričaju, onda nemam riječi. Hrvati će doći u situaciju da će se prebrojavati za konstitutivnost, a to je naravno velika katastrofa“.

Dvadeset-sedmogodišnja Tamara Janjić nedavno je završila stomatologiju u Banjaluci. Svjesna je da je medicinski kadar izuzetno tražen u Njemačkoj, uz hrvatsku putovnicu, zapravo i nema prepreka za odlazak u EU. „Ova situacija me raduje jer imam izbor. Srećom, nedavno sam se zaposlila. Želim steći praktično iskustvo, raditi u struci neko vrijeme i učiti njemački jezik, tako ću lakše pronaći posao vani“, objašnjava ona.

„Alarmantan problem kojim se nitko ne bavi“

Najveći problem u BiH je konstantni egzodus stanovništva, smatra Martin Raguž, predsjednik HDZ-a 1990 i zastupnik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Kao jedan od tri konstitutivna naroda, Hrvati su pred velikim izazovom kako sačuvati demografsku vitalnost, objašnjava on.

„Ta situacija je alarmantna i bez ove odluke da od 1. srpnja hrvatski državljani mogu tražiti posao u Uniji. Institucije i ključni politički akteri nisu u stanju sagledati sve probleme koje će odljev ljudi izazvati za ukupne odnose u BiH“, kaže Raguž. Uvjeren je da Europa Bosni i Hercegovini može pomoći samo ako ohrabri one političke opcije koje grade odgovornu, europsku politiku.

Mirela Šulan dodaje da je u Banjaluci sve teže „upasti“ na tečaj njemačkog jezika. Potražnja je kaže, ogromna, a svi su tu s istim ciljem.