Krajem ovog tjedna u Berlinu njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier samo što je završio pohvale na račun gošće iz daleke Australije kad je uslijedilo jedno pitanje iz redova prisutnih novinara. Australska ministrica vanjskih poslova Julie Bishop (u posjetu Njemačkoj) je upitana smatra li da je australski recept koji se primjenjuje pri dolasku izbjeglica, primjenjiv i za Europu.

Bishop je u Berlinu na vrlo direktan način objasnila politiku svoje vlade: "Ljudi koji plate krijumčarima da ih prebace u Australiju na taj način plaćaju kriminalne organizacije. Takvi ljudi nemaju nikakve šanse da budu prihvaćeni u Australiji." Odlučan stav njene konzervativne vlade doprinio je tome da bande krijumčara više i nemaju posla na južnom Pacifiku.

Tijekom 2013. godine, uoči dolaska na vlast sadašnje vlade u Canberri, u Australiji je pristalo 300 brodova s oko 20.000 izbjeglica. Na tim opasnim putovanjima se utopilo oko 1.200 ljudi. "Zahvaljujući našoj politici, više nije bilo ni brodova ni nastradalih", kaže Bishop. Ona ukazuje i na to da se na legalan način u njenu zemlju godišnje useli oko 190.000 ljudi. "Mi smo jedna od najuspješnijih multietničkih država na svijetu", ističe Bishop.

Upitan odnos prema izbjeglicama

Organizacije koje se zalažu za ljudska prava ipak u ovoj anti izbjegličkoj politici premijera Tonyja Abotta vide povod za žestoke kritike. Australijska mornarica ima zadatak zaustavljati brodove s izbjeglicama i prinuditi ih na promjenu smjera i vrate se odakle su došli. Za izbjeglice koje ipak ne budu zaustavljene formirani su prihvatni centri na otočkim državama Nauru i Papua-Nova Gvineja.

No postoje izvještaji po kojima su izbjeglice tamo smještene u neljudskim uvjetima. Katolička novinska agencija KNA prenosi informacije o pobunama o štrajkovima glađu i pokušajima samoubojstva. Australija je s Kambodžom sklopila sporazum koji olakšava transport izbjeglica u tu zemlju. Izbjeglice stižu prvenstveno iz Šri Lanke, Afganistana ili iz država Srednjeg istoka.

"Njemačka ima obavezu prema ljudima u nevolji"

Njemački ministar vanjskih poslova Steinmeier si takvu politiku u Europi ne može ni zamisliti. On je bio među prvim ministrima vlade u Berlinu koji je nakon nesreće u kojoj su se utopile brojne izbjeglice zatražio da se poboljša djelovanje spasilačkih misija. Tek nakon toga i uz oklijevanje su mu se u tome pridružili ministar unutarnjih poslova Thomas de Maizière i kancelarka Angela Merkel.

"Mi imamo obavezu spasiti ljude od utapanja i imamo obavezu propisanu našim Ustavom da se ljudima mora omogućiti podnošenje zahtjeva za azilom", izjavio je Steinmeier.

Osim toga postoje i razlike između Australije i Njemačke. Australija se proglasila useljeničkom zemljom i posebnim zakonom je uredila proces useljavanja. "Mi još moramo mnogo raspravljati o toj temi", zaključio je Steinmeier.